Umirovljenici koji rade na četiri sata imaju pravo i na godišnji, evo kako se računa

Radeći na pola radnog vremena, umirovljenici ostvaruju ista prava kao i ostali radnici. Razlike nema ni između rada u nepunom i punom radnom vremenu. Posebno je to značajno u slučaju godišnjeg odmora. Pravo na najmanje 20 dana imaju svi radnici, bez obzira na to koliko sati rade. Ako radite sezonski, imate također pravo na godišnji. Nakon mjesec dana ostvarujete 1,66 dana godišnjeg odmora, odnosno pet dana za tri mjeseca. Ipak, kada je riječ o dnevnom odmoru, Zakon o radu radi razliku između radnika.

Više od 32.600 umirovljenika radi do polovine radnog vremena. Najviše građana u mirovini radi u trgovinama, gdje su i najtraženiji. Na tisuće umirovljenika zaposleno je i u prerađivačkoj industriji, ali i u stručnim i znanstvenim djelatnostima, o čemu smo pisali ovdje. Rad u mirovini okupio je i 2.800 umirovljenika krajem kolovoza zaposlenih u turizmu. Većina poslova sklapa se na određeno vrijeme, a pritom je važno znati svoja prava, među kojima je i pravo na godišnji odmor.

Izjednačena prava rada u punom i nepunom vremenu

Zakon ne radi razliku između radnika koji su u mirovini i ostalih radnika, jer se i na njih primjenjuju pozitivne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu. Isto tako, jednaka prava imaju radnici koji rade na pola radnog vremena, kao i oni koji rade puno radno vrijeme. Nepuno radno vrijeme je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena i radnik može raditi kod više poslodavaca u nepunom radnom vremenu, s tim da ukupno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati tjedno. Kod umirovljenika, rad uz primanje punog iznosa mirovine ograničen je na ukupno trajanje do polovice radnog vremena.

Mogi umirovljenici ne znaju, ali i radeći na pola radnog vremena ostvaruju jednaka prava kao i ostali radnici pa tako i pravo na godišnji odmor. Zakon o radu, ugovor o radu, ali i kolektivni ugovori u firmi primjenjuju se jednako na sve zaposlenike, razmjerno radnom vremenu. U slučaju godišnjeg odmora, nema nikakve razlike između radnika u nepunom i punom radnom vremenu. To znači da na plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, odnosno 20 dana, imaju i umirovljenici koji rade do polovine radnog vremena.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Za tri mjeseca rada pet dana godišnjeg

Zakon o radu, dakle, kaže, da radnik ima pravo na 20 dana godišnjeg, premda je to često i više prema poslovnim ugovorima. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca. To znači da godišnji odmor može koristiti šest mjeseci nakon zaposlenja, ali to je pravo ostvario i ranije. Primjerice, umirovljenik koji radi na četiri sata sezonski posao prema ugovoru sklopljenom na tri mjeseca, također ostvaruje pravo na godišnji odmor koji može koristiti prije isteka ugovora na određeno.

Mjesečno, svaki radnik ‘zaradi’ 1,66 dana godišnjeg (20 dana podijeljeno s 12 mjeseci). To bi značilo da nakon tri mjeseca rada ostvaruje pravo na pet dana godišnjeg odmora. Taj godišnji može iskoristiti prije nego što mu istekne ugovor i na to ima apsolutno pravo. Zakon o radu kaže da je ništetan sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Premda neki poslodavci, pogotovo na određeno vrijeme u sezoni, radije koriste opciju novčane isplate godišnjeg odmora, takva praksa pravno nije valjana.

Nema prava na pauzu, ali ima na novi izračun mirovine

Kada je riječ o pauzi, Zakon o radu ovdje ipak radi razliku između radnika na pola i puno radno vrijeme. Naime, samo radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor od najmanje trideset minuta. Drugim riječima, volja je vašeg poslodavca hoće li vam dati pauzu unutar četverosatnog radnog vremena, jer po zakonu to nije dužan.

Poslodavac je dužan radnicima zaposlenim na nepuno radno vrijeme omogućiti iste uvjete rada kao i radnicima na puno radno vrijeme. Radnik koji ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme i kod istog poslodavca je proveo duže od šest mjeseci, može zatražiti sklapanje ugovora o radu za puno radno vrijeme. Valja podsjetiti i da se ugovor na određeno vrijeme ne može produljivati na više od tri godine.

Ništa manje važno, umirovljenik koji radi ima pravo na novi izračun mirovine nakon što napuni godinu dana staža osiguranja. To znači da će mu mirovina radom na pola radnog vremena nakon dvije godine biti povećana na temelju ostvarenih uplata doprinosa po osnovi rada.