Čep u Saboru: Hrelja se ne osjeća dobro kada čita naslove i radi pritisak na mirovina.hr

Čep za saborskom govornicom, ničim izazvan, napravio je saborski zastupnik Silvano Hrelja. Bivši zastupnik HSU-a, u Sabor izabran na listi SDP-a sa 2.398 glasova, sada nezavisni zastupnik kao dio vladajuće većine s HDZ-om, nije zadovoljan s našim tekstom o čepu u mirovinskom sustavu. Cijeni on novinare i surađuje s njima, ali ne osjeća se dobro kada vidi naslove koji ističu probleme. Svoju kritiku je odlučio podijeliti s najutjecajnije govornice u zemlji koja je po medijskim slobodama na 42. mjestu od 180 promatranih država.

– Molio bi Vas da u članku ne idete sa mojim imenom i prezimenom, dovoljno će biti „umirovljenik iz Zagreba“, ne daj bog da moje ime i prezime stvori kontra efekt u HZMO-u, pa da me stvarno ne uzmu na zub i moj slučaj stvarno ne riješe baš ono zadnji…, riječi su to našeg sugovornika objavljene u tekstu naziva Čep u sustavu: Ljudi od siječnja čekaju rješenja o dijelu obiteljske mirovine, a šef HZMO-a zadovoljan.

Hreljin osjećaj za novinske naslove

Umirovljenik iz Zagreba je dobro procijenio situaciju. U slučaju spominjanja njegovog imena, možda bi bio prozvan za saborskom govornicom kao osoba koja ne cijeni napore djelatnika i ravnatelja HZMO-a pa i osobno saborskog zastupnika Silvana Hrelje koji u spomenutom tekstu nije niti spomenut. Ipak, saborski zastupnik se osjetio prozvanim jer projekt obiteljskih mirovina smatra svojim krunskim političkim projektom. Riječ je o uistinu o nečemu s čime se saborski zastupnik može pohvaliti, kao i sam HZMO, resorni ministar i premijer. O tome ste mogli više puta čitati na portalu mirovina.hr gdje se trudimo informirati građane kako da ostvare pravo na veću mirovinu od 1.1. ove godine.

Zašto je onda saborskom zastupniku Hrelji problem što se naši čitatelji koji su zahtjev predali prvi radni dan u 2023. godini, točnije 2.1.2023., a koji još nisu dobili povratnu informaciju o rješenju, daju izjave medijima o čepu koji je nastao. Je li to zbog toga što netko tko je predao zahtjev kasnijeg datuma, a dobio je već rješenje dokaz da sustav nema kvalitetan redoslijed rješavanja zahtjeva? Je li to zbog toga što su djelatnici HZMO-a preopterećeni i što rade prekovremeno, o čemu govori i sam zastupnik Hrelja u svojem saborskom čepu?

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Zastupnik Hrelja je sa svojim posljednjim saborskim nastupom napravio potpuni krug kao dio vladajuće većine koja voli birati teme i ne-teme ili barem naslove koji daju dobar i loš osjećaj. Ne sviđaju mu se građani koji propuštaju vidjeti širinu projekta, njegovu kompleksnost i zahtjevnost na terenu, a ponajmanje mediji koji objavljuju takve izjave građana. Ne sviđa mu se što mirovina.hr citira šefa HZMO-a Serdara koji je poručio da je cilj Mirovinskog “da se većina zahtjeva riješi do kraja lipnja.”

44.645 umirovljenika čeka na povratnu informaciju od HZMO-a

U istom trenutku, do kraja svibnja riješeno je 46,1 posto zahtjeva, dok je Hrelja jučer sam rekao kako je riješeno 65% zahtjeva. To znači da postoji 44.645 građana poput našeg ‘umirovljenika iz Zagreba’ koji čekaju povratnu informaciju, a neki to čekaju od 2.1.2023. Istaknimo još jednom kao nebrojeni broj puta na ovom mediju, umirovljenici koji su predali zahtjev u siječnju, dobit će retroaktivno sve novce, ako dobiju pozitivno rješenje.

U toliko spominjanoj Njemačkoj mediji propitkuju rad državnog Mirovinskog koji ponekad oduži i do pet mjeseci s izračunima mirovina pa tako umirovljenici dobivaju rješenja tek nakon upita kolega novinara. Kakav je čep nastao u medijskom-političkom razmišljanju zastupnika Hrelje? Trebaju li mediji držati hvalospjeve državi što je riješila 65% zahtjeva do sredine lipnja ili podsjetiti kako postoji još 44.645 građana koji čekaju rješenje? Trebaju li mediji biti objektivni kritičari, iznositi točne podatke i tražiti odgovore na pitanja zašto se ne može nešto napraviti brže ili postati isključivo dio narativa vladajuće većine?

Osjećaj o prodavanju priče objektivnog novinarstva

Odgovor je jasan svima osim vladajućoj većini koja po narativu predsjednika Vlade bira što su teme u medijima, a što nisu. Po Hreljinom istupu u Saboru, ljestvica je postavljena toliko nisko da parlamentarnoj većini smeta što se propitkuje kroz jedan tekst i izjave sugovornika njihova brzina rješavanja problema. U istom trenutku, na tom istom mediju, postoji niz pozitivnih tekstova o cijelom projektu. Objektivno, reklo bi se, ali ne po zastupniku Hrelji koji „Cijeni novinare, surađuje s njima, ali ne čini mu dobar osjećaj kada vidi neke naslove.“

Čini li novinarima u 42. zemlji po slobodi medija dobar osjećaj što se njihov rad propitkuje za saborskom govornicom? Vara li medije osjećaj kada pomislimo da vladajućima nikakva kritika nije dobrodošla? Osjećamo li dobro kako je priča o objektivnom novinarstvu, zapravo, samo priča koja se prodaje u javnosti, a da je prava želja pokornost i netalasanje medija?