Kako koristiti 'Mobitel bez muke': Naučite besplatno na radionicama
Umirovljenici mogu riješiti svoje probleme s pametnim telefonima na radionicama u Puli. Besplatne su za članove Gradske knjižnice i čitaonice.
09:42 1 h 25.05.2026

Snimak zaslona: N1 Televizija
Ako itko poznaje kretanja državnih financija i mirovinski sustav u njima, onda je to znanstveni savjetnik zagrebačkog Ekonomskog instituta, Danijel Nestić. Ipak, ono što ovaj vrhunski stručnjak govori slabo dopire do šire javnosti, jer su činjenice u odnosu na želje manje privlačne. Da su izborna obećanja o većim mirovinama samo popis lijepih želja, da se iščitati iz Nestićeva gostovanja na N1 televiziji. O izbornim obećanjima za rast mirovina kaže da više nude oni koji ne znaju hoće li doći na vlast, ali jedno je sigurno, svi nude nešto što državni proračun ne može podnijeti.
– Trošak u prvoj godini neće biti problematičan, ali rast mirovina svake godine ostavlja dojam da je obećanja nemoguće ispuniti, kaže Nestić.
Naime, za mirovine se već sada iz državnog proračuna izdvaja sve više novca, o čemu smo pisali ovdje, pa bi i sva daljnja povećanja išla upravo iz tog izvora. Međutim, dugoročno je to nemoguće, a da se pritom ne uzme novac namijenjen za nešto drugo kako bi se umirovljenicima dalo više.
– U osnovnoj ideji naš javni mirovinski sustav ovisan je o plaćama. Vaša mirovina, uz neke sitnice, ovisi o dužini i plaći u odnosu na prosječnu hrvatsku. Međutim, događa se, zbog raznoraznih intervencija, da više od polovice umirovljenika ima narušen taj segment, mirovina im nije rezultat umnoška staža i uplaćenih doprinosa, kazao je Nestić.
Umirovljenici će u velikoj većini slučajeva reći da jedva preživljavaju s ovime što dobivaju. Mirovine su jako niske, smatra to i sam Nestić, ali Hrvatska ima nekoliko prepreka za isplatu većih mirovina. Prva je jako loša demografska situacija. Drugo, relativno je malo zaposlenih koji moraju financirati veliki broj umirovljenika. Uz to, imamo situaciju da ljudi relativno rano idu u mirovinu, u prosjeku s 31 godinom staža.
Kao rješenje Nestić vidi da država od prvog radnog dana građane potiče da uplaćuju mirovinsko, odnosno da to čine poslodavci.
– Sve te ugovore treba omogućiti tako da osiguraju uplatu mirovinskih doprinosa. Kao i svaki drugi oblik rada, radilo se o dostavi ili honorarnom radu. Tad bi mirovine bile veće, a svaki rad bi bio legalan. Također, svaki od tih oblika rada donosio bi određena mirovinska prava, zaključio je Danijel Nestić.
Stručnjak za kraj predviđa da će Hrvatska neminovno imati pad domaće radne snage, zbog čega poziva da se strane radnike integrira i potakne kako bi doprinosili našem sustavu.
Hrvati koji ulažu u europsku mirovinu: Najmlađa štediša je beba od nula godina
Ima Hrvata koji ulažu u europsku mirovinu dulje od tri godine, koliko postoji. Većinom su žene, uplaćuju za sebe i pripadaju svim dobnim skupinama.
10:27 2 d 23.05.2026
Dio obiteljske mirovine: Pravo ostvaruje 117.000 umirovljenika, ali iznos nije velik
Dio obiteljske mirovine ostvarilo je više od 117.000 umirovljenika u svibnju ove godine. Iznos nije velik, ali 'podebljava' vlastitu mirovinu.
10:26 2 d 23.05.2026
Mirovine i plaće plešu tango: Udio opet u padu nakon skoka primanja zaposlenih
Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći opet je u padu. Primanja umirovljenika rastu, ali rast je brži kod zaposlenih.
14:42 2 d 22.05.2026
Koliko mladih štedi u trećem stupu: Većinom sami uplaćuju sredstva za mirovinu
Oko 44.000 mladih uplaćuje u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Većina njih su je sami pokrenuli, a za neke uplaćuju poslodavci.
12:46 2 d 22.05.2026