Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026

Boris Vujčić | Foto: Mirovina.hr (Arhiva)
Brojne europske zemlje već su odavno podignule dobnu granicu za odlazak u starosnu mirovinu, a nedavno je takvu odluku donijela i Češka, o čemu smo pisali ovdje. Hrvatska je pokušala učiniti isto mirovinskom reformom 2019. godine, ali Vladu je tu toj namjeri zaustavila sindikalna referendumska inicijativa ’67 je previše’. Ipak, u posljednje vrijeme iznova se zaziva što kasniji odlazak u mirovinu. Tako je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao da je podizanje dobne granice za mirovinu jedno od rješenja za nedostatak radnika.
Najveći problem je pad broja stanovnika, kao i sve veća starost populacije. Prema projekcijama Ujedinjenih naroda, u narednih 20 godina trebat će nam 400.000 stranih radnika i bit će nužno da se podigne dobna granica za odlazak u mirovinu. Vujčić kaže da za taj problem imamo tri rješenja, piše tportal.hr.
– Jedno od njih je veća participacija na tržištu rada. O tome sam govorio i prije deset godina, kad sam upozoravao da je to najveći strukturni problem. Imali smo premali postotak onih koji sudjeluju na tržištu rada u dobi od 20 do 65 godina. Sad nam ta stopa raste, što je jako dobro, ali još uvijek nismo dosegli prosjek EU-a. Kada bismo dosegli europski prosjek, riješili bismo oko 130.000 ljudi koji će nam nedostajati na tržištu rada, istaknuo je guverner gostujući u studiju tportalovih Vizionara.
Drugo rješenje za problem manjka radne snage, ističe Vujčić, je veća participacija ljudi starijih od 65 godina, što znači ili dizanje dobi umirovljenja ili, ono što se već napravilo, da se omogući umirovljenicima koji žele raditi rad na pola radnog vremena. Oko 30.000 građana koristi tu mogućnost, o čemu više možete pročitati ovdje, a ta brojka kontinuirano raste.
– Treći način je uvoz radne snage, odnosno imigracija. To mogu biti strani radnici, ali i vraćanje dijela naših građana koji su otišli u inozemstvo. To su te tri opcije i na sve tri morat ćemo podjednako raditi, rekao je Vujčić.
Od pokušaja podizanja dobne granice za mirovinu u Hrvatskoj prošlo je sada već više od pet godina. Jednako toliko ostalo je i do isteka prijelaznog perioda za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovnu žena. One u starosnu mirovinu mogu ranije nego muškarci, ove godine sa 63 i pol godine, o čemu više možete pročitati ovdje, a dob se već godinama povećava za po tri mjeseca godišnje. U 2029. u mirovinu će moći svega tri mjeseca prije nego muškarci, a do 2030. uvjeti će se izjednačiti. Moguće je da će upravo tada biti određena nova dobna granica za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu.
Ako bi Hrvatska htjela zadržati pravo žena na raniji odlazak u mirovinu, to bi značilo da će morati postaviti novu dobnu granicu za muškarce. Nije praksa da se dob za mirovinu odmah podiže naglo pa je ipak izglednija opcija da se ona i za muškarce i za žene postepeno podiže svake godine za po nekoliko mjeseci, upravo onako kako se to sada radi s umirovljenjem žena. Međutim, problem je što u Hrvatskoj i dalje u mirovinu idu građani koji imaju prekide u radnom stažu, jer se nakon zatvaranja brojnih poduzeća u prijašnjim godinama nisu imali gdje zaposliti. Također, svaki četvrti nezaposleni građanin Hrvatske, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stariji je od 55 godina.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026
Zašto je neto plaća manja od bruto iznosa: Za prvi rez je kriva mirovina
Za razliku između bruto i neto plaće je kriva mirovina. Od bruto plaće se prvo oduzimaju doprinosi za mirovinu u iznosu od 20 posto, a zatim porez.
09:04 8 h 23.08.2026
Kome idu državni poticaji za treći stup: Možete imati veliku štednju i dobiti nula eura
Država štedišama u trećem stupu uplaćuje poticaje u iznosu od 15 posto godišnje. Pravo na isplatu ovisi o uplatama štediša, a ne o iznosu na računu.
07:24 10 h 23.08.2026
U trećem stupu štedi skoro sedam posto više muškaraca nego žena: Mladi vode po rastu
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 459.871 člana u drugom kvartalu. Najviše ih je među muškarcima i osobama u 40-ima.
15:04 2 d 21.08.2026
Izračunali smo srpanjsko usklađivanje: Prosječna radnička mirovina raste 30 eura
Konačno su poznati svi podaci potrebni za izračun stope usklađivanja mirovina. Napravili smo računicu, a čeka se još službena odluka HZMO-a.
12:58 2 d 21.08.2026
Tisuću umirovljenika svaki mjesec upadne u porezne škare: Najveći val očekuje se u rujnu
Porez na mirovine plaća sve više umirovljenika, a na mjesečnoj bazi broj platiša raste za oko 1.000. Uskoro će ih biti još više.
15:39 3 d 20.08.2026
Branitelji upozoravaju na podjelu: 'Neki nisu tražili da im se bolest poveže s ratom'
Jedan dan u rovu vrijedi kao plastična boca, pišu branitelji u javnom savjetovanju oko izmjena zakona ZOHBDR i DVO. Upozoravaju i na diskriminaciju.
15:35 3 d 20.08.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Članstvo poraslo skoro dva posto
Članstvo ZDMF-ova poraslo je za 0,06 posto u srpnju te 1,80 posto u prvom polugodištu. Na kraju srpnja ti fondovi brojali su ukupno 51.950 članova.
15:22 3 d 20.08.2026
Zahvaliti ili zahvaliti se? Razlika je ogromna, nekog možete uvrijediti
Dok zahvaliti doista znači nekome izraziti zahvalnost, zahvaliti se upotrebljavamo kada nešto želimo odbiti.
07:42 10 h 23.08.2026
Studiji bez položene mature mogu se upisati i ove jeseni. Ima 'caka'
U Hrvatskoj je moguće upisati studij bez položene državne mature. No, to će kandidate skupo koštati jer se oni plaćaju.
07:41 10 h 23.08.2026
Bauštelska četvrt: Trnsko je prvi cjelovito realizirani urbanistički plan u Novom Zagrebu
U novoj Bauštelskoj četvrti s arhitektom Jankom Kraljem prošetali smo Trnskom, najstarijim cjelovito realiziranim zagrebačkim kvartom južno od Save.
09:45 8 h 23.08.2026
Koliko košta odvoz građevinskog otpada? Vreće od 40 eura, a za kontejnere se treba isprsiti
Cijena ne ovisi samo o količini šute, već i o katu, pristupu kamionu, vrsti materijala, utovaru i zbrinjavanju.
07:35 10 h 23.08.2026