Porast smrtnosti među umirovljenicima: Umrlo ih 3.150 više nego lani

Rekordna smrtnost umirovljenika događala se tijekom pandemijske 2021. i 2022. godine. Ipak, ovogodišnje brojke rastu ne samo u odnosu na prošlu, nego i na 2020. godinu. Do isplate mirovina u listopadu, umrlo je tijekom 2024. čak 35.000 umirovljenika. Više je to za čak 4.000 korisnika mirovina u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na isto razdoblje lani imamo čak 3.150 umrlih više. Pritom više umiru muškarci, koji mirovinu koriste čak sedam godina kraće nego žene.

Porast smrtnosti među umirovljeničkom populacijom nastavlja se iz mjeseca u mjesec, a brojke su puno lošije nego lani u isto vrijeme. Tijekom ove godine umrlo je čak 35.038 korisnika mirovina do isplate u listopadu, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Umrlih je 3.150 više nego što ih je bilo prošle godine do listopadske isplate mirovina.

Izgubili smo 4.000 umirovljenika u samo mjesec dana

Prošloga mjeseca zabilježeno je gotovo 31.000 umrlih umirovljenika tijekom 2024. godine do isplate u rujnu, o čemu smo pisali ovdje, što znači da je dodatnih oko 4.000 korisnika mirovina izgubilo pravo na ovo primanje zbog smrti u samo mjesec dana. U rujnu je, naime, razlika među umrlima bila manja nego sada, 1.800 preminulih više u odnosu na prošlu godinu, a sada se brojka gotovo udvostručila.

Više od 35.000 umrlih umirovljenika ove godine do listopada imalo je u prosjeku 475 eura mirovine, što je manje od ukupnog prosjeka svih korisnika. Smrtnost je veća među muškarcima, nego među ženama, o čemu svjedoče i godine tijekom kojih su primali mirovinu. Naime, žene starosnu mirovinu uživaju gotovo 26 godina, dok je taj prosjek kod muškaraca manji od 19 godina.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dakle, gotovo sedam godina dulje žene primaju mirovinu nego muškarci, što se jednim dijelom može objasniti i činjenicom da su žene pravo na mirovinu ostvarivale godinama ranije. Istovremeno, veća smrtnost među muškarcima dovodi to toga da mahom žene primaju obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine uz vlastitu, o čemu smo pisali ovdje. Posebno su udovice pogođene siromaštvom u starosti, jer preživljavaju s jednim prihodom, a također su one mahom i korisnice nacionalne naknade za starije osobe.

Pandemijske rekorde, srećom, ne obaramo

Obiteljska mirovina u prosjeku se prima kraće od 18 godina, a HZMO ne navodi taj podatak prema spolovima. Kraće žive i korisnici invalidskih mirovina zbog bolesti pridruženoj starosti. Tako muškarci invalidsku mirovinu primaju u prosjeku 19 godina, a žene gotovo 22 godine.

Premda je smrtnost prilično veća nego lani, manja je u odnosu na krize godine pandemije. Naime, do listopada tijekom 2022. godine bilo je 39.538 umrlih, odnosno 4.500 više nego danas. Rekordna je smrtnost pak zabilježena do listopada 2021. godine kada je bilo 40.305 umrlih, dok je 2020. godine to bilo na razini manjoj od današnje, 34.320 umrlih tijekom te godine do listopada, što je ipak oko 1.000 manje nego u ovoj godini. Za konačne podatke o smrtnosti, čiji se porast bilježi od srpnja ove godine, trebat će ipak pričekati kraj godine i podrobnije podatke o ukupnoj smrtnosti građana.