Milanoviću spočitavaju 'brojke' dok je bio premijer: Provjerili smo one mirovinske

Uspoređujemo li mirovinske podatke iz vremena Zorana Milanovića kao premijera s onim današnjima, brojke ne idu u prilog aktualnom predsjedniku. Od 2011. do 2015. godine mirovine su stagnirale, odnosno rasle su za svega desetak eura. Čak tri usklađivanja nisu ni provedena, ali udio mirovina u prosječnoj plaći bio je veći nego danas. Isto tako, Hrvatska je tada imala čak pet puta lošiji odnos zaposlenih i nezaposlenih građana.

Aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović u lovu je na drugi mandat. Pobjeda u prvom krugu izmaknula mu je za svega jedan posto glasova pa će birači između njega i Dragana Primorca odlučivati u nedjelju. Što su njih dvojica rekla u jedinom sučeljavanju uoči drugog kruga izbora u vezi mirovina i eutanazije, pisali smo ovdje. Predsjedniku se često spočitavaju ekonomske brojke, a među njima i one koje se tiču mirovina, dok je bio premijer pa smo provjerili kakvo je bilo stanje od 2011. do 2015. godine.

Mirovine su stagnirale, u četiri godine rasle 10 eura

Kada je Zoran Milanović postao premijer 2011. godine, udio mirovine u plaći iznosio je 42,72 posto. Prosječna plaća u prosincu te godine bila je svega 729 eura, a prosječna mirovina 311,45 eura. Na kraju njegova mandata, u prosincu 2015. godine udio je iznosio gotovo identičnih 42,87 posto prema prosječnoj plaći od 750 eura i prosječnoj mirovini od 321,53 eura.

Kako vidimo, tijekom četiri godine Milanovićeva mandata, prilično su stagnirale i mirovine i plaće, o čemu smo pisali ovdje. Desnica je često kroz kampanju za parlamentarne izbore koristila podatak kako je Milanović mirovine povećao za samo 12 eura kada je bio premijer, a kako vidimo iz ovih javno dostupnih podataka Zavoda za mirovinsko osiguranje, to je i točna tvrdnja, jer su mirovine za četiri godine rasle i manje od 12 eura. Usporedbe radi, od 2016. godine do danas, otkada je HDZ na vlasti, prosječne plaće i mirovine rasle su za oko 80 posto, odnosno za oko 270 eura u slučaju mirovina.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Udio mirovina u plaći bio je veći nego danas

Nekadašnji premijer je i u ovih dana održanom sučeljavanju s Draganom Primorcem istaknuo da je udio mirovina u plaći bio isti kao danas, što ne ide u prilog HDZ-u. Doduše, Milanović se tu mogao i bolje pohvaliti, jer je udio mirovine u plaći u njegovo vrijeme bio veći nego danas. Prema posljednjim podacima HZMO-a, sveukupna mirovina bez međunarodnih ugovora činila je 2013. godine 47,7 posto, zatim 74,2 posto 2014. godine i 47 posto 2015. godine. Ovakva sveukupna mirovina iznosila je 356 eura 2013. godine, dok danas iznosi 623 eura. Međutim, udjelom u prosječnoj plaći od 1.340 eura za listopad, prosječna mirovina za studeni čini 46,5 posto, što je manje nego u vrijeme kada je aktualni predsjednik bio premijer.

Aktualna vrijednost mirovine od 2011. do 2015. godine je gotovo stagnirala. Tako je 2011. iznosila 7,75 eura, a 2015. godine bila je 8,11 eura. Danas aktualna vrijednost mirovine iznosi 13,17 eura. Zanimljiv je podatak i da tih godina u jednom periodu uopće nije bilo usklađivanja mirovina i to onih u cijeloj 2014. godini te u siječnju 2015. godine, dok je ono u srpnju iznosilo svega 0,3 posto.

Lošiji omjer zaposlenih i nezaposlenih

Dragan Primorac u sučeljavanju se koristio i tvrdnjom da je, dok je Zoran Milanović bio premijer, Hrvatska imala četiri zaposlena na jednog nezaposlenog, a sada je to u prosjeku 20 zaposlenih na jednog nezaposlenog. Prema podacima HZMO-a, omjer radnika i umirovljenika bio je 2014. godine 1,14, a danas je 1,39, što realno gledajući baš i nije veliki pomak u posljednjih deset godina.

Tada je bilo 1.223,738 umirovljenika, dakle nešto manje u donosu na današnjih 1.227,747 korisnika mirovina. Zaposlenih je bilo 1.397,400, dok danas imamo 1.702,042 osiguranika. Tijekom 2014. godine u Hrvatskoj je prosječni broj nezaposlenih iznosio 328.187, dok ih je danas 93.703. Primorčeva izjava da je danas 20 puta više zaposlenih, nego nezaposlenih je skoro pa točna, točnije 18,5 puta. Jednako tako, točno je da je u Milanovićevo vrijeme ta brojka bila pet puta manja.