Sindikati upozoravaju: 'Prosječna plaća osigurat će mirovinu manju od 550 eura'

Plaće u bogatim kompanijama poput telekoma, banaka i naftne industrije rastu višestruko sporije od dobiti tih poduzeća. Nezavisni hrvatski sindikati traže od Vlade nekoliko mjera, a među njima i Akcijski plan za promicanje kolektivnih ugovora u privatnom sektoru. U suprotnom, radnike s prosječnom plaćom u budućnosti čeka mirovinsko siromaštvo i mirovina manja od 550 eura.

Nezavisni hrvatski sindikati nedavno su održali panel raspravu o niskim plaćama u privatnom sektoru. U bogatim multinacionalnim kompanijama velik broj radnika radi za neočekivano niske plaće, dok te iste kompanije izvlače ogromnu dobit iz Hrvatske svojim stranim vlasnicima. Posljedice takve prakse su rušenje cijene rada, slom cjelokupnog tržišta rada te odlazak najkvalitetnijeg kadra iz Hrvatske, upozorili su. Uz krovni NHS na panelu su sudjelovali i Hrvatski sindikat telekomunikacija, Sindikat gospodarstva i Sindikat bankarskih i financijskih djelatnika. Da će siromašni radnici u starosti postati siromašni umirovljenici, NHS je upozorio i lani, o čemu smo pisali ovdje.

Radnike čeka mirovinsko siromaštvo

Radnici zaposleni u kompanijama u poduzetništvu imali su rast plaća po stopi koja je bila tri puta manja od stope po kojoj je rasla dobit, prema podacima FINA-e, ukazala je gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, Izabela Delfa Mišić. Medijalna plaća u studenom 2024. iznosila je 1.162 eura neto, a minimalna oko 677 eura. To znači da polovina svih naših radnika, odnosno njih oko 850.000, prima plaću između 677 i 1.162 eura neto te pliva u ni 500 eura razlike. Gotovo dvije trećine naših radnika ima plaću manju od prosječne koja iznosi 1.366 eura.

Velika razlika u plaćama u Hrvatskoj i u drugim EU zemljama, magnetizmom privlači naše kvalificirane i sposobne radnike u inozemstvo, dok se istovremeno u našoj zemlji ruši standard uvozom stranih radnika koji rade niže plaćene poslove, što negativno utječe na demografske trendove, smatra Izabela Delfa Mišić.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Telekomunikacijski sektor sve više zaostaje za cijenom rada na hrvatskom tržištu. I dok je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj rasla 33,5 posto od 2022. godine, u telekom industriji koja broji 9.500 radnika, a samo tri najveća zapošljavaju 6.900 radnika, plaća je rasla tek 14,1 posto u odnosu na 2022. godinu, istaknuo je zamjenik predsjednice Hrvatskog sindikata telekomunikacija, Viktor Vanek. Ustvrdio je kako će sadašnja prosječna plaća od 1.300 eura radnicima u telekom industriji osigurati mirovinsko siromaštvo i mirovinu manju od 550 eura za kompleksne poslove koje su obavljali u najbogatijim kompanijama u Hrvatskoj.

Radnici u banci ne mogu podići stambeni kredit

Dobit banaka za prvih devet mjeseci 2024. godine iznosi 1,2 milijarde eura, a procjena je da bi za cijelu godinu  mogla iznositi čak 1,6 milijardi eura. Predsjednik Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske, Davor Tomić istaknuo je kako je prema njihovim procjenama tijekom 2024. godine barem 20 posto radnika radilo za osnovnu plaću do 1.000 eura mjesečno, dok je najmanje 55 % radnika radilo za plaću ispod hrvatskog prosjeka.

– Zbog toga bankarski radnici danas više ne mogu podići stambeni kredit, a istodobno sva radna mjesta u bankarskoj industriji svake godine postaju sve kompleksnija. Prema našim izračunima, povećanje plaće svim radnicima u bankarskoj industriji od 500 eura bruto, što bi i najniže plaće dovelo do prosjeka Hrvatske, koštalo bi banke samo 6,5 % od njihove godišnje dobiti, kazao je Davor Tomić.

INA grupa zapošljava oko 9.500 radnika i posljednjih nekoliko godina suočava se s nedostatkom radne snage.

– Poslodavac ne želi dostatno povećati plaće svima, kako bi se očuvala vrijednost rada, već samo onima koji pokažu izvrsne rezultate, što dodatno potiče nezadovoljstvo radnika. INA d.d. za plaće radnika izdvaja tek 2 posto ukupnih operativnih troškova, a istovremeno se redovito ulaže u alate, tehnologije i objekte, ali ne i u zaposlenike, istaknula je predsjednica Sindikata gospodarstva, Jasna Pipunić.

Sindikati od Vlade traže akcijski plan i e-registar

Minimalna plaća povećana je u zadnja dva mandata Vlade za 134 posto. Osim kroz minimalnu plaću, Vlada želi promicanjem kolektivnog pregovaranja osigurati da se plaća, ali i drugi radni uvjeti, poboljšavaju kroz konstruktivne pregovore samih poslodavaca i sindikata koji zastupaju njihove radnike te sklapanje kolektivnih ugovora kazala je Anita Zirdum iz Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava.

Sindikati očekuju od Vlade da ubrza donošenje Akcijskog plana za promicanje kolektivnog pregovaranja i uspostavu e-registra svih potpisanih kolektivnih ugovora, uključujući i one u privatnom sektoru kako bi Hrvatska dosegla 80 posto pokrivenosti kolektivnim ugovorima. Uz to, traže poduzimanje svih aktivnosti za bržu primjenu Direktive o transparentnosti plaća te inzistiraju na većoj transparentnosti plaća uvođenjem obveze statističkog izvještavanja svih trgovačkih društava o medijalnoj plaći i o prosječnoj plaći radnika u odnosu na prosječnu plaću menadžmenta i Uprave.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link