Stručnjak Šonje tvrdi: S 10 eura mjesečno za mirovinu možemo uštedjeti 30.000 eura

Ekonomski stručnjak Velimir Šonje zalaže se za dobrovoljnu štednju u trećem mirovinskom stupu. Tako građani mogu vrlo lako povećati mirovinu za 100 eura mjesečno, tvrdi, i to doživotno. Sve što trebaju je, kaže, izdvajati 10 eura, odnosno jedan posto plaće tijekom 40 godina radnog vijeka. Nije kasno početi ni u 40-ima, smatra stručnjak koji pojašnjava i zašto su hrvatske mirovine male.

Vrlo malo ljudi štedi u trećem stupu. Uplate tijekom 40 godina radnog vijeka od 10 eura mjesečno, odnosno jedan posto neto plaće, građanima bi omogućile doživotno 100 eura veće mirovine, tvrdi ekonomski stručnjak Velimir Šonje. Podatak je to koji je iznio predstavljajući drugi nastavak svoje knjige ‘Mirovine za 21. stoljeće’ na Tjednu financijske pismenosti u Zagrebu, piše net.hr. Mirovinski kalkulatori ne poklapaju se baš sa Šonjinom računicom, koja djeluje preoptimistično. Kako nakon 20 godina štednje do iznosa od 43.776 eura za mirovinu u trećem stupu, pisali smo ovdje.

Manje mirovine kao rezultat malo staža

Šonje je objasnio i zašto su mirovine u Sloveniji i Njemačkoj veće nego u Hrvatskoj. Kao jedan od glavnih razloga ističe duljinu radnog staža.

– Ako se uzme u obzir da mirovina mora ovisiti o visini plaće i o doprinosima koje ste plaćali u prvi mirovinski stup, jasno je da nije isto kad netko radi 33 godine, a netko drugi 40 i sedam godina duže uplaćuje doprinose, pojašnjava Šonje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kao neke od razloga za kraći staž u Hrvata navodi propadanje socijalizma, Domovinski rat i tranziciju iz jednog sustava u drugi. Mnogi su u tom procesu prerano otišli u mirovinu pa danas primaju male iznose. Dodaje i da ljudi ne razlikuju prvi, drugi i treći mirovinski stup.

Većina nije zadovoljna iznosom mirovine

– U prvi mirovinski stup ide 15 posto naše bruto plaće i to je mirovina koju ćemo dobiti od države. Dodatnih 5 posto naše bruto plaće ide u obvezni mirovinski fond u drugi stup i ta se sredstva ulažu na financijskim tržištima. Pred odlazak u mirovinu svatko može birati koju će mirovinu primati, a to je specifičnost našeg sustava, pojašnjava Šonje.

Ako je kombinirana mirovina veća od mirovine koju bismo imali da imamo isplatu mirovine samo iz prvog stupa, onda ćemo odabrati isplatu kombinirane mirovine. Regos, državna institucija, svima pošalje doma jasno objašnjenje i liste mirovina te su ljudi informirani pa biraju koja im je mirovina bolja. Ako je nekome bolja mirovina koja se isplaćuje samo iz prvog stupa, onda ne mora uzeti kombiniranu mirovinu. Ipak, koja god mirovina bila viša, kaže Šonje, većina neće biti zadovoljna iznosom te se tu dolazi do teme trećeg mirovinskog stupa.

S 10 eura mjesečno do 30.000 eura za 40 godina

Oko 470.000 ljudi trenutačno štedi dobrovoljno u trećem mirovinskom stupu. Upravo ovaj oblik štednje zagovara Šonje.

– Obično ljudi kažu da su plaće male i da neki jedva spajaju kraj s krajem te da nemaju za izdvajanje i štednju u trećem mirovinskom stupu. A onda ja obično ilustriram što bi bilo da netko štedi svaki mjesec malo, po oko 10 eura, a to je vrijednost pet kava u kafiću. Kada bi mladi izdvajali samo jedan posto prosječne neto plaće kroz život na mjesec, i ako uzmemo u obzir da će ta plaća u životu rasti, pa na to dodali poticaje koja daje država, i uz realni prosječni prinos od dva posto na godinu – nakon 40 godina došli bi do iznosa štednje od gotovo 30.000 eura, kaže Šonje.

Za malo više od 10 današnjih eura uloženih u treći mirovinski stup, uz očekivani rast plaća, državna poticajna sredstva i očekivani realni prinos od dva posto, odlaskom u mirovinu nakon 40 godina ona bi bila za oko 100 eura veća. I to doživotno, kaže Šonje. Šonje je rekao da su pojedine zemlje uvele modele po kojima svi automatski ulaze u treći mirovinski stup. Nakon toga građani biraju hoće li ostati ili izaći.

Krajnje vrijeme za one koji su u 40-ima

Šonje podsjeća da se u Hrvatskoj za treći mirovinski stup daju i poticaji i to do maksimalnih oko 100 eura godišnje. Postoje i poticaji za poslodavce koji žele uplaćivati doprinose za svoje radnike u trećem stupu, za njih je poticaj do 804 eura na godinu porezno priznatog troška. Ukazuje da su to bitni stimulansi, a ako se gleda koliko je to teret za državu, odgovara da je to za proračun beznačajan iznos.

Za početi štedjeti, kaže, nikad nije kasno. Svi koji su u svojim 40-ima trebaju promisliti o tome da je krajnje vrijeme da razmotre svoju mirovinu i opcije za treći stup. Usporedio je šetnju u trećem stupu i u banci. Kod trećeg mirovinskog stupa oscilacije mogu biti i veće, ali je dugoročni očekivani prinos veći nego kod depozita u bankama, a štedite na puno duži rok.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.