Pad burzi zbog Trumpovih carina; evo kako se to odražava na mirovinske fondove

Globalne burze bilježe snažne padove nakon najave američkih carina na uvoz iz gotovo cijelog svijeta. Šok na tržištima utječe i na prinose hrvatskih mirovinskih fondova, čija ulaganja ovise o kretanju cijena dionica i obveznica.

Globalna tržišta suočavaju se s velikim rasprodajama nakon što su Sjedinjene Američke Države najavile uvođenje sveobuhvatnih carina na uvoz proizvoda iz ključnih ekonomija – uključujući Europsku uniju, Kinu i Indiju. Investitori strahuju da bi novi trgovinski rat mogao usporiti gospodarski rast, što je izazvalo “potop” cijena dionica. Iako su mirovinski fondovi prošle godine imali odlične prinose – o čemu smo već ranije pisali ovdje – ova godina, barem kako sada stvari stoje, mogla bi biti prilično turbulentna.

Padovi su proteklog tjedna bili među najvećima u posljednjih nekoliko godina. Američki S&P 500 indeks pao je za 9,1 posto, Dow Jones izgubio je 7,9 posto, a tehnološki Nasdaq Composite srušio se za 10 posto, čime je ušao u područje medvjeđeg tržišta. U Europi, njemački DAX indeks zabilježio je pad od 9,4 posto, a britanski FTSE 100 potonuo je za 4,5 posto u jednom danu. Azijska tržišta nisu prošla bolje – hongkonški Hang Seng indeks pao je za 12 posto tijekom tjedna, što je njegov najgori rezultat od 2008. godine. Pad se nastavio i sljedećeg tjedna, u ponedjeljak.

Kako burzovni padovi utječu na mirovinske fondove

Hrvatski obvezni mirovinski fondovi ulažu značajan dio imovine u domaće i inozemne obveznice, ali i u dionice, posebno na razvijenim tržištima poput SAD-a i EU-a. Pad vrijednosti tih ulaganja smanjuje tržišnu vrijednost njihovih portfelja, što može negativno utjecati na prinose fondova i, dugoročno gledano, na štednju budućih umirovljenika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Oko 25 do 30 posto imovine obveznih mirovinskih fondova (u kategorijama A i B) uloženo je u dionice, a ostatak većinom u obveznice i depozite. Iako su konzervativniji fondovi (kategorija C) manje izloženi tržišnim potresima, za fondove kategorije A i B moguće je očekivati kratkoročno negativne prinose.

Kada se pogledaju posljednji dostupni podaci o vrijednostima udjela fondova – gotovo svi su “u crvenom”, odnosno imaju dnevni pad vrijednosti. Prema podacima za 3. travnja, dnevni padovi vrijednosti udjela kod obveznih fondova kategorije A kretali su se od 0,9 do 1,6 posto. Kod kategorije B padovi su bili nešto umjereniji te su se kretali u rasponu od 0,8 do 0,9 posto. U kategoriji C većina fondova je imala blagi rast do najviše 0,05 posto.

Tržišta, dugoročno gledano, rastu

Upravo se u ovakvoj situaciji dobro vide razlike u karakteristikama pojedinih fondova – najagresivniji (kategorija A) imaju najveće prinose, ali i najveće padove, dok su kod konzervativne kategorije C prinosi najniži, ali su i najstabilniji u kriznim vremenima. Kategorija B je negdje između. Većina članova još uvijek je u kategoriji B fondova, o čemu više možete pročitati ovdje.

Iako su ovakvi padovi neugodni, treba imati na umu da je mirovinska štednja dugoročnog karaktera i kratkoročne oscilacije, pa i velike, dio su normalnog tržišnog ciklusa. Dosadašnja iskustva pokazuju da se tržišta, nakon ovakvih šokova, dugoročno gledano – oporavljaju.

Nastavak trgovinskih napetosti i jačanje protekcionizma mogli bi izazvati dulju fazu volatilnosti na financijskim tržištima. Iako su hrvatski mirovinski fondovi relativno konzervativno strukturirani, padovi na svjetskim burzama mogli bi ostaviti traga na njihovim kratkoročnim prinosima.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.