Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026

Pexels
Mirovine sve više zaostaju za plaćama, što potvrđuju neumoljive mirovinske statistike. Vlada je do kraja mandata obećala da će prosječna plaća rasti na 1.600 eura, a prosječna mirovina na 800 eura, što bi činilo 50 posto udjela kada govorimo o prosječnoj sveukupnoj mirovini. Sada se udio mirovine u plaći kreće oko 44 posto na mjesečnoj razini, o čemu smo pisali ovdje. Kako plaće rastu, a mirovine stagniraju, udio je iznova u padu.
– Koliko god se resorno ministarstvo hvalilo velikim uspjesima kroz rekordni rast mirovina, matematika je neumoljiva i pokazuje da su kroz redovita usklađenja mirovina od početka 2016. godine do posljednjeg usklađenja u 2025. rezultirala bržim, većim rastom plaća za gotovo 20 % u odnosu na rast mirovina u istom periodu. Ova razlika proizlazi iz primjene formule usklađivanja 70:30 u korist povoljnije stope rasta, koja u većini slučajeva favorizira rast plaća. Premda će posljednje usklađenje biti provedeno prema nešto povoljnijoj formuli 85:15, to u stvarnosti neće donijeti bitniju promjenu ni popraviti višegodišnje zaostajanje mirovina, pojasnio je ovih dana predsjednik Bloka umirovljenika zajedno, Milivoj Špika.
Da su se mirovine u posljednjih deset godina, kroz ukupno 20 polugodišnjih usklađenja, usklađivale u punom postotku prema rastu plaća (faktor 100 %), prosječna mirovina danas bi bila za približno 20 % viša, kaže Špika. Takav način usklađivanja bio bi u skladu s ciljem očuvanja, odnosno zamrzavanja odnosa između prosječne plaće i prosječne mirovine. Koliko će umirovljenicima donijeti srpanjsko usklađivanje u rujnu, još nije poznato, a HSU je izračunao da će to biti oko šest posto.
– Kako bi se ispravile nepravde koje su posljedica sustavnog zaostajanja mirovina za rastom plaća, nužno je ponovno izračunati sve mirovine u skladu s kumulativnim rastom plaća od trenutka umirovljenja svakog pojedinca. Ne može se naravno koristiti jedinstveni postotak za sve, što predlaže dio parlamentarne oporbe, i ne samo oni jer su razlike u visini mirovina između onih koji su u mirovini deset godina i onih koji su u nju ušli prošle godine i te kako velike, nekima već sada dosežu 20 % ili čak i znatno više ako su u mirovini dulje od 10 godina, smatra BUZ-ov čelnik.
Činjenica da su cijene u posljednjem desetljeću rasle znatno brže i više od rasta plaća i mirovina rezultirala je kontinuiranim padom kupovne moći umirovljenika. Dakle, unatoč nominalno najvećem rastu mirovina u zadnjih deset godina, realna vrijednost tih mirovina, odnosno njihova moć kupnje, zapravo kontinuirano pada.
– I laiku bi trebalo biti jasno da samo usklađivanje mirovina s rastom plaća u omjeru 100 % može zaustaviti daljnji pad mirovina u odnosu na plaće. Tek kad se taj trend zaustavi, moguće je ozbiljno razgovarati o stvarnom povećanju mirovina i popravljanju odnosa prosječne mirovine prema prosječnoj plaći. Ključni cilj treba biti dostizanje udjela prosječne mirovine od barem 60 % u odnosu na prosječnu plaću, a potom i njegovo daljnje povećanje, smatra Milivoj Špika.
Rastuće siromaštvo umirovljenika ne može se riješiti kozmetičkim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, niti povremenim jednokratnim novčanim isplatama što se već više puta potvrdilo tijekom proteklih desetak godina kroz brojne izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju. Rješenje leži isključivo u jasno definiranim, dobro osmišljenim i pravovremenim mjerama, kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim. Sve drugo znači nastavak postojećeg stanja ili pogoršanje koje nas može odvesti u još dublju socijalnu i ekonomsku krizu među najstarijom populacijom, zaključuje u svom priopćenju stranka ‘Blok umirovljenici zajedno’.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026
Zašto je neto plaća manja od bruto iznosa: Za prvi rez je kriva mirovina
Za razliku između bruto i neto plaće je kriva mirovina. Od bruto plaće se prvo oduzimaju doprinosi za mirovinu u iznosu od 20 posto, a zatim porez.
09:04 10 h 23.08.2026
Kome idu državni poticaji za treći stup: Možete imati veliku štednju i dobiti nula eura
Država štedišama u trećem stupu uplaćuje poticaje u iznosu od 15 posto godišnje. Pravo na isplatu ovisi o uplatama štediša, a ne o iznosu na računu.
07:24 12 h 23.08.2026
U trećem stupu štedi skoro sedam posto više muškaraca nego žena: Mladi vode po rastu
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 459.871 člana u drugom kvartalu. Najviše ih je među muškarcima i osobama u 40-ima.
15:04 2 d 21.08.2026
Izračunali smo srpanjsko usklađivanje: Prosječna radnička mirovina raste 30 eura
Konačno su poznati svi podaci potrebni za izračun stope usklađivanja mirovina. Napravili smo računicu, a čeka se još službena odluka HZMO-a.
12:58 2 d 21.08.2026
Tisuću umirovljenika svaki mjesec upadne u porezne škare: Najveći val očekuje se u rujnu
Porez na mirovine plaća sve više umirovljenika, a na mjesečnoj bazi broj platiša raste za oko 1.000. Uskoro će ih biti još više.
15:39 3 d 20.08.2026
Branitelji upozoravaju na podjelu: 'Neki nisu tražili da im se bolest poveže s ratom'
Jedan dan u rovu vrijedi kao plastična boca, pišu branitelji u javnom savjetovanju oko izmjena zakona ZOHBDR i DVO. Upozoravaju i na diskriminaciju.
15:35 3 d 20.08.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Članstvo poraslo skoro dva posto
Članstvo ZDMF-ova poraslo je za 0,06 posto u srpnju te 1,80 posto u prvom polugodištu. Na kraju srpnja ti fondovi brojali su ukupno 51.950 članova.
15:22 3 d 20.08.2026
Zahvaliti ili zahvaliti se? Razlika je ogromna, nekog možete uvrijediti
Dok zahvaliti doista znači nekome izraziti zahvalnost, zahvaliti se upotrebljavamo kada nešto želimo odbiti.
07:42 12 h 23.08.2026
Studiji bez položene mature mogu se upisati i ove jeseni. Ima 'caka'
U Hrvatskoj je moguće upisati studij bez položene državne mature. No, to će kandidate skupo koštati jer se oni plaćaju.
07:41 12 h 23.08.2026
Bauštelska četvrt: Trnsko je prvi cjelovito realizirani urbanistički plan u Novom Zagrebu
U novoj Bauštelskoj četvrti s arhitektom Jankom Kraljem prošetali smo Trnskom, najstarijim cjelovito realiziranim zagrebačkim kvartom južno od Save.
09:45 10 h 23.08.2026
Koliko košta odvoz građevinskog otpada? Vreće od 40 eura, a za kontejnere se treba isprsiti
Cijena ne ovisi samo o količini šute, već i o katu, pristupu kamionu, vrsti materijala, utovaru i zbrinjavanju.
07:35 12 h 23.08.2026