Sindikati od Piletića i Primorca traže rast minimalne plaće: 'Želimo žurni sastanak'

Ministarstvima rada i financija Nezavisni hrvatski sindikati poslali su danas dopis kojim traže povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj. Traže žurni sastanak i izmjenu zakona, a za to imaju brojne argumente. Uz to ističu da je radna snaga u Hrvatskoj među najjeftinijom u Europi te da razlika između profita kapitala i životnog standarda radnika postaje sve veća.

Razlika između profita kapitala i životnog standarda radnika postaje sve veća, posebice onih koji primaju minimalnu plaću, poručio je danas Nezavisni hrvatski sindikat. Minimalna plaća iznosi 970 eura bruto, a NHS od ministra rada Marina Piletića i ministra financija Marka Primorca traži njezino povećanje. U slučaju rasta minimalne plaće, rasla bi i prosječna mirovina, a time i mirovine kroz redovna polugodišnja usklađivanja.

Hrvatska radna snaga među najjeftinijima u Europi

– Vlada RH je istaknula da se pri određivanju novog iznosa vodilo načelima iz Direktive (EU) o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji, te se ‘kao indikativna vrijednost minimalne plaće koja se smatra primjerenom smatra 50 % prosječne bruto plaće odnosno 60 % medijalne bruto plaće’. Međutim, udio minimalne bruto plaće u prosječnoj bruto plaći počeo je padati u veljači 2025. godine, a u medijalnoj već u siječnju. Prema posljednjem podatku o prosječnoj bruto plaći za svibanj, ona je iznosila 2.019 eura, dok je medijalna bruto plaća bila 1.686 eura te je minimalna bruto plaća iznosila tek 48,04 % prosječne bruto plaće i 57,53 % medijalne bruto plaće, a ti omjeri će tijekom godine nastaviti padati, poručuju u današnjem priopćenju Nezavisni hrvatski sindikati.

Prema najnovijim podatcima Eurostata o trošku rada po djelatnostima za 2024. godinu, prosječni ukupni trošak rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura po satu. Europski prosjek iznosi čak 33,5 eura, dvostruko više. U Njemačkoj trošak rada iznosi 43,4 eura, u Austriji 44,5 eura, u Irskoj 42,5 eura, a u Belgiji 48,2 eura po satu, navodi NHS.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Neto dobit poduzetnika u Hrvatskoj u 2024. godini, prema podacima Fine, iznosila je 9,9 milijardi eura, što je porast od čak  66 % u odnosu na 2021. godinu, a prosječna neto plaća rasla je tek 38,9 %, dok je istovremeno inflacija iznosila 28,8 %, no cijene hrane porasle su za 44,7 %. Budući  da su cijene hrane rasle brže od plaća, stvarna kupovna moć građana ostala je ograničena unatoč nominalnom rastu dohotka.

Poslodavci smanjuju buduće mirovine radnika

Podsjećaju i kako poslodavci sve češće koriste porezno neopterećene naknade kako bi izbjegli povećanje osnovne bruto plaće, čime izbjegavaju trajnu obvezu.

– Takva praksa izravno šteti radnicima jer smanjuje njihove buduće mirovine i prava iz sustava socijalne sigurnosti. Umjesto povećanja bruto plaće, sve se više koristi isplata neoporezivih primitaka. Time se stvara iluzija rasta plaća, dok realni dohodak radnika ostaje ispod razine koja bi osigurala dugoročnu ekonomsku sigurnost i pravednost i time smanjuje kreditnu sposobnost potrebnu za rješavanje stambenog pitanja. Naime, poslodavci su u 2023. godini isplatili čak 2.068.660.228,60 eura kroz neoporezive primitke, a u 2024. godini taj je iznos narastao na 2.642.530.484,43 eura, što je povećanje od 27 %, dok je samo u prvih šest mjeseci 2025. godine isplaćeno 1.191.070.976,14 eura, poručuje NHS u priopćenju koje potpisuje predsjednik Dražen Jović.

Prosječna neto plaća, prema podatcima Fine, kod privatnih poslodavaca u 2024. godini iznosila je svega 1.171 euro. U zemlji u kojoj cijene hrane, energenata i stanovanja stalno rastu, iznos takve plaće ne omogućuje ni osnovni stupanj financijske sigurnosti. Prema podatcima Eurostata, čak 34,7 % građana Hrvatske ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora, ističu sindikati.

Traže žurni sastanak i izmjenu zakona’

– Tražimo žurno sazivanje sastanka Stručnog povjerenstva za praćenje i analizu minimalne plaće kako bi se otvorila rasprava o povećanju iznosa minimalne plaće za 2026. godinu. Također, tražimo izmjenu Zakona o minimalnoj plaći s ciljem određivanja minimalne plaće dva puta godišnje. Analiza pokazuje da je udio minimalne plaće u prosječnoj i medijalnoj bruto plaći tijekom 2024. godine stalno padao. Prilikom donošenja odluke u listopadu 2023., minimalna bruto plaća za 2024. godinu činila je 51,53 % prosječne i 61,09 % medijalne bruto plaće za isti mjesec. Već u siječnju 2024. taj udio pada na 49,56 % u prosječnoj i 59,15 % u medijalnoj plaći, a negativni trend se nastavlja kroz cijelu godinu. U lipnju 2024. minimalna plaća čini tek 46,18 % prosječne i 56,07 % medijalne bruto plaće, dok u prosincu pada na svega 44,75 % u odnosu na prosječnu i 53,88 % u odnosu na medijalnu bruto plaću, navodi NHS.

Smatraju nužnim započeti i razgovore o povećanju osobnog odbitka. Koliko umirovljenika plaća porez na mirovinu, pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.