Kako koristiti 'Mobitel bez muke': Naučite besplatno na radionicama
Umirovljenici mogu riješiti svoje probleme s pametnim telefonima na radionicama u Puli. Besplatne su za članove Gradske knjižnice i čitaonice.
09:42 21.7 min 25.05.2026

Novac | Foto: Pixabay
Hrvatska troši sve više, a najviše na isplatu mirovina i plaća u državnom i javnom sektoru. Tako je država za mirovine samo u prvih osam mjeseci ove godine dala već više od 5,7 milijardi eura, prema posljednjim podacima Ministarstva financija. Do kraja godine trebat će devet milijardi eura za mirovinska davanja, o čemu smo pisali ovdje.
Svake godine treba sve više novca za isplatu mirovina, jer mirovine rastu, kako redovnim godišnjim usklađivanjima s rastom plaća i cijena, tako i zakonskim izmjenama. Lani je na mirovine potrošeno ukupno 8,3 milijarde eura, a godinu dana ranije 7,2 milijarde. Milijarda manje potrošena je 2022. godine, dok je 2021. za isplatu mirovina trebalo 5,7 milijardi eura, odnosno upravo onoliko koliko smo ove godine potrošili već do rujna.
Veliki skokovi u rashodima za mirovine dogodili su se upravo u posljednjih pet godina. Naglim skokovima doprinijela je inflacija, rast plaća, ali i jedna nova državna mirovinska politika sa značajnije većim izdvajanjima u ovaj sektor koji više ne čine samo mirovine, nego i pojedine novouvedene naknade.
Godine 2017. trošili smo ravno pet milijardi eura na mirovine, a 2009. oko 4,5 milijardi, što je točno polovina ovogodišnjeg troška. Za isplatu mirovina 2003. godine trebalo nam je trostruko manje nego danas, tri milijarde eura.
Zanimljivo je vidjeti koliko je u tom istom razdoblju država uspjela uprihodovati od uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje. U prvih osam mjeseci 2025. riječ je o gotovo 3,8 milijardi eura, što je 1,9 milijarda manje od onoga koliko je državni potrebno da isplati mirovine. Dakle, riječ o čak 34 posto prihoda koji za isplatu mirovina državi nedostaju. Lani je od doprinosa za mirovinsko osiguranje država uprihodovala nešto manje od pet milijardi eura, što znači da je više od 3,3 milijarde eura falilo kako bi se isplatila sva mirovinska davanja.
Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje bili su značajno niži 2022. godine, a iznosili su 3,8 milijarde eura. Kako rastu plaće, ali i broj zaposlenih i ovi se prihodi povećavaju, što je svakako dobro za državni proračun, ali i mirovinski sustav. Oko 2,8 milijuna doprinosa uplaćeno je 2017. godine,dok je iz ovog izvora 2003. godine u državni proračun stizalo 1,8 milijardi eura. Da više trošimo za mirovine, ali i ostala davanja u mirovinskom sustavu, pokazuje i financijski plan Zavoda za mirovinsko osiguranje za ovu godinu. Troškovi za pojedine naknade unutar HZMO-a skočili su i do 50 posto, o čemu čitajte više ovdje.
Kada je riječ o rashodima za plaće, na njih je država u prvih osam mjeseci ove godine potrošila 3,4 milijarde eura, dok je ukupni rashod za zaposlene 4,1 milijardu eura. Lani je u te svrhe potrošeno ukupno 5,6 milijardi eura, što je ogroman skok u odnosu na 2023. godinu kada je za zaposlene u javnom i državnom sektoru trebalo 3,8 milijardi eura. Dakle, u samo godinu dana trošak za zaposlene skočio je za skoro dvije milijarde eura, a sve zbog drastičnog rasta plaća koji se dogodio lani.
Država je za plaće prije pet godina trošila okrugle tri milijarde eura, što je čak i manje nego u godinama koje su prethodile, primjerice 2019. kada je za zaposlene trebalo 3,9 milijardi eura. Prije deset godina na plaće je država trošila manje od tri milijarde eura, mada je cifra uvijek negdje balansirala upravo oko tog iznosa. Oko 2,8 milijardi eura za plaće je trebalo sad već daleke 2008. godine, dok je taj trošak 2003. iznosio 2,1 milijardu eura.
Valja reći i da država troši i na razne ‘pomoći’ koje isplaćuje vlastitim tvrtkama i ustanovama, a taj trošak u privih osam mjeseci ove godine iznosi 4,6 milijardi eura, što je više od ukupnih rashoda za zaposlene. U te pomoći spadaju izdaci koji se transferiraju prema Hrvatskim cestama, Hrvatskim željeznicama, HZZO-u te obrazovanju.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Hrvati koji ulažu u europsku mirovinu: Najmlađa štediša je beba od nula godina
Ima Hrvata koji ulažu u europsku mirovinu dulje od tri godine, koliko postoji. Većinom su žene, uplaćuju za sebe i pripadaju svim dobnim skupinama.
10:27 1 d 23.05.2026
Dio obiteljske mirovine: Pravo ostvaruje 117.000 umirovljenika, ali iznos nije velik
Dio obiteljske mirovine ostvarilo je više od 117.000 umirovljenika u svibnju ove godine. Iznos nije velik, ali 'podebljava' vlastitu mirovinu.
10:26 1 d 23.05.2026
Mirovine i plaće plešu tango: Udio opet u padu nakon skoka primanja zaposlenih
Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći opet je u padu. Primanja umirovljenika rastu, ali rast je brži kod zaposlenih.
14:42 2 d 22.05.2026
Koliko mladih štedi u trećem stupu: Većinom sami uplaćuju sredstva za mirovinu
Oko 44.000 mladih uplaćuje u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Većina njih su je sami pokrenuli, a za neke uplaćuju poslodavci.
12:46 2 d 22.05.2026