Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026

Umirovljenici | Pexels
Njemačka vladajuća koalicija postigla je kompromis oko mirovinske reforme. Planirano je da se stopa mirovine u odnosu na plaću do 2031. godine zadrži na 48 posto, a nacrt zakona bi se još ove godine trebao naći na dnevnom redu parlamenta, piše DW.
Međutim, uz planirani mirovinski zakon najavljuje se temeljita reforma mirovinskog sustava iduće godine. Taj potez je usmjeren prema Mladoj uniji, podmlatku CDU-a i CSU-a, koja se snažno protivila ranijem prijedlogu prema kojem bi stopa mirovine u odnosu na plaću od 48 posto ostala na snazi i nakon 2031. godine.
Mlada unija je upozorila da bi takva odluka dovela do milijardskih troškova koji bi pali na leđa budućih generacija. S obzirom na to da Mlada unija u njemačkom parlamentu ima 18 zastupnika, to znači da bez njihovih glasova nije moguće donijeti nove zakone o mirovinama. Njemački ekonomist Marcel Fratzscher tvrdi kako su umirovljenici i baby boomeri koji se polako umirovljuju krivi za probleme gospodarstva i obrane, više o tome pisali smo ovdje.
– Kako bi buduća reforma trebala izgledati, time bi se trebala baviti posebna komisija koja bi trebala biti osnovana još ove godine i koja bi već do kraja drugog tromjesečja 2026. trebala iznijeti prijedloge. U drugoj polovici sljedeće godine reforma bi potom trebala ići u zakonodavnu proceduru, najavio je kancelar Friedrich Merz.
Kao što predlaže Europska unija, i Njemačka ubuduće planira staviti naglasak na privatno mirovinsko osiguranje kao dodatak uz zakonsku mirovinu, uz moguće povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu. Kancelar Merz najavio je i stjecanje dionica države u Telekomu, Njemačkoj pošti i Commerzbanku, a dividende u vrijednosti od deset milijardi eura trebale bi pomoći izgradnji privatne štednje kod mlađih generacija.
EU računa da će broj stanovnika u državama članica pasti sa sadašnjih 451 milijuna na oko 432 milijuna do 2070. godine. S obzirom na demografske promjene i sve veći broj starijeg stanovništva, njemački mirovinski sustav oslanja se na sve manje zaposlenih koji financiraju sve veći broj umirovljenika. Generacijska solidarnost, na kojoj se temelji trenutni sustav, pokazuje svoje granice jer se već danas za jednog umirovljenika uplaćuju doprinosi tek od nešto više od dva zaposlenika. Očekuje se pogoršanje tog omjera u budućnosti.
Budući da doprinosi zaposlenih nisu dovoljni za financiranje svih mirovina, države moraju sustav potpomagati poreznim sredstvima. U Njemačkoj subvencija za mirovine ove godine prelazi 100 milijardi eura, a do 2040. bi mogla narasti na preko 150 milijardi, što iznosi oko šest do sedam posto BDP-a. Italija trenutačno troši najviše u Europi, gotovo 16 posto BDP-a, što dodatno pokazuje pritisak demografske promjene na javne financije.
Neke zemlje, poput Švedske i baltičkih država, odlučile su se za sustave u kojima mirovine odgovaraju uplatama – što se uplati, to se i isplati. Taj pristup smanjuje pritisak na državni proračun, ali povećava rizik od siromaštva u starosti, osobito u baltičkim zemljama. Devet država EU-a već povezuje mirovinsku dob s očekivanim životnim vijekom, dok OECD predviđa da bi u budućnosti zakonska dob za umirovljenje mogla dosegnuti i 70 godina ili više.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026
Zašto je neto plaća manja od bruto iznosa: Za prvi rez je kriva mirovina
Za razliku između bruto i neto plaće je kriva mirovina. Od bruto plaće se prvo oduzimaju doprinosi za mirovinu u iznosu od 20 posto, a zatim porez.
09:04 3 h 23.08.2026
Kome idu državni poticaji za treći stup: Možete imati veliku štednju i dobiti nula eura
Država štedišama u trećem stupu uplaćuje poticaje u iznosu od 15 posto godišnje. Pravo na isplatu ovisi o uplatama štediša, a ne o iznosu na računu.
07:24 5 h 23.08.2026
U trećem stupu štedi skoro sedam posto više muškaraca nego žena: Mladi vode po rastu
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 459.871 člana u drugom kvartalu. Najviše ih je među muškarcima i osobama u 40-ima.
15:04 1 d 21.08.2026
Izračunali smo srpanjsko usklađivanje: Prosječna radnička mirovina raste 30 eura
Konačno su poznati svi podaci potrebni za izračun stope usklađivanja mirovina. Napravili smo računicu, a čeka se još službena odluka HZMO-a.
12:58 1 d 21.08.2026
Tisuću umirovljenika svaki mjesec upadne u porezne škare: Najveći val očekuje se u rujnu
Porez na mirovine plaća sve više umirovljenika, a na mjesečnoj bazi broj platiša raste za oko 1.000. Uskoro će ih biti još više.
15:39 2 d 20.08.2026
Branitelji upozoravaju na podjelu: 'Neki nisu tražili da im se bolest poveže s ratom'
Jedan dan u rovu vrijedi kao plastična boca, pišu branitelji u javnom savjetovanju oko izmjena zakona ZOHBDR i DVO. Upozoravaju i na diskriminaciju.
15:35 2 d 20.08.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Članstvo poraslo skoro dva posto
Članstvo ZDMF-ova poraslo je za 0,06 posto u srpnju te 1,80 posto u prvom polugodištu. Na kraju srpnja ti fondovi brojali su ukupno 51.950 članova.
15:22 2 d 20.08.2026
Zahvaliti ili zahvaliti se? Razlika je ogromna, nekog možete uvrijediti
Dok zahvaliti doista znači nekome izraziti zahvalnost, zahvaliti se upotrebljavamo kada nešto želimo odbiti.
07:42 4 h 23.08.2026
Studiji bez položene mature mogu se upisati i ove jeseni. Ima 'caka'
U Hrvatskoj je moguće upisati studij bez položene državne mature. No, to će kandidate skupo koštati jer se oni plaćaju.
07:41 4 h 23.08.2026
Bauštelska četvrt: Trnsko je prvi cjelovito realizirani urbanistički plan u Novom Zagrebu
U novoj Bauštelskoj četvrti s arhitektom Jankom Kraljem prošetali smo Trnskom, najstarijim cjelovito realiziranim zagrebačkim kvartom južno od Save.
09:45 2 h 23.08.2026
Koliko košta odvoz građevinskog otpada? Vreće od 40 eura, a za kontejnere se treba isprsiti
Cijena ne ovisi samo o količini šute, već i o katu, pristupu kamionu, vrsti materijala, utovaru i zbrinjavanju.
07:35 5 h 23.08.2026