Plenković najavio godišnji dodatak na mirovinu: Otkrio kada će biti isplata

Prvi godišnji dodatak na mirovinu bit će isplaćen u petak, rekao je premijer Plenković i dodao da će prosječna sveukupna mirovina rasti na 700 eura. Isplatu je danas potvrdio i HZMO. Umirovljenici će dobiti šest eura po godini staža, što za prosječnih 30 godina staža iznosi 180 eura. Dodatak se neće oporezivati ni biti ovršen, a ne ulazi ni u cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Prvi godišnji dodatak na mirovinu bit će isplaćen u petak. Prosječna sveukupna mirovina krajem ove godine dosegnut će iznos od 700 eura, gotovo dvostruko više nego 2016., rekao je premijer Andrej Plenković jučer na sastanku Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Dubrovniku, gdje je najavio i novi Zakon o regionalnom razvoju. Isplatu u petak, 19. prosinca je danas potvrdio i Zavod za mirovinsko osiguranje.

Kako će se računati u slučaju pojedinih vrsta mirovina

Godišnji dodatak uveden je srpanjskom mirovinskom reformom kao trajno pravo umirovljenika. Ove godine prema odluci Vlade dodatak iznosi šest eura po godini staža. Za 30 godina staža, primjerice, riječ je o iznosu od 180 eura. Vlada će svake godine odlučivati u listopadu, prije rebalansa državnog proračuna, o iznosu godišnjeg dodatka po godini staža s isplatom u prosincu. Za isplatu godišnjeg dodatka država će ove godine potrošiti preko 215 milijuna eura.

Godišnji dodatak nije oporeziv, ne može ulaziti ni u cenzus za ostvarivanje dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna, a izuzet je i iz ovrhe, o čemu smo detaljnije pisali ovdje. U slučaju obiteljske mirovine godišnji dodatak računat će se prema onoliko godina koliko je umrli korisnik imao staža. Kada je u pitanju osobna mirovina i dio obiteljske mirovine, godišnji dodatak bit će određen prema stažu osobne mirovine.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Beneficirani staž ulazi u izračun godišnjeg dodatka, kao i dodani staž za majke te pridodani staž kod invalidskih mirovina. Na sav taj staž računa se i godišnji dodatak, jer je na temelju njega određena mirovina. Kod mirovina prema posebnim propisima, godišnji dodatak također će se računati prema stažu za izračun tih mirovina, o čemu više čitajte ovdje.

‘Rast mirovina i plaća veći je od inflacije’

Hrvatska ima 1,75 milijuna zaposlenih i oko 81.000 nezaposlenih osoba, što su najbolji gospodarski pokazatelji ikada, kako je istaknuo premijer. Broj novozaposlenih u zadnje dvije godine je 100.000. Prosječna plaća je 1.456 eura, medijalna 1.260, a minimalna bruto plaća od 1. siječnja iznosi 1.050 eura.

Podsjetio je i na namjeru Vlade da prosječna plaća na kraju mandata, sredinom 2028., bude 1.600 eura. Govoreći o inflaciji, Plenković je upozorio da se svi zajedno moramo boriti protiv inflatornih pritisaka. Međutim, rast realnih plaća i mirovina, istaknuo je, veći je nego što je bila inflacija.

Hrvatsko gospodarstvo ima 19 uzastopnih kvartala rasta, apsolutni BDP narastao je gotovo 100 posto, sa 47 milijardi 2016. na 93 milijarde eura na kraju ove godine. BDP po stanovniku dosegnut će ove godine 78 posto prosjeka Europske unije, a bili smo na 62 posto na početku mandata, naveo je Plenković i dodao da je cilj do kraja mandata premašiti 80 posto europskog prosjeka.

Demografska revitalizacija za opstanak naroda

Premijer je izdvojio demografsku revitalizaciju kao jednu od najvažnijih, naglasivši da je riječ o ključnom pitanju za opstanak hrvatskog naroda. Smatra da je Vlada napravila dobre iskorake kako bi smanjila negativne demografske trendove te će, kako je rekao, nastaviti stvarati pozitivno ozračje u društvu kako bi se ti trendovi preokrenuli. Spomenuo je i reformu zdravstvenog sustava, koju prate velika ulaganja u bolnice, domove zdravlja, kao i u mentalno zdravlje. Širimo, dodao je, preventivne programe i smanjujemo liste čekanja.

Osvrnuo se i na temu femicida, osudivši to teško kazneno djelo i dodajući da je Hrvatska samo jedna od pet zemalja Europske unije koja u svom kaznenom zakonodavstvu ima kazneno djelo femicida. Smatra, kaže, da je to jedno od najgorih i najokrutnijih kaznenih djela, dodajući da je u proteklih nekoliko godina učinjeno jako puno i na pooštravanju kazni koje su sudovima na raspolaganju i pozivajući sudove da to i čine. Očekuje, dodao je, da će sudovi davati najstrože kazne za takva kaznena djela pa da će one onda djelovati i preventivno i odvraćajuće za druge eventualne nasilnije.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.