Umirovljenica (58): ‘Mirovinu sam stekla beneficiranim stažom, mogu li raditi na puno vrijeme?’
Hrvatska trenutačno ima oko 37.000 radnika s beneficiranim radnim stažom. Gospođa iz Osijeka jedna je od njih, a kako će prije navršene 65. godine otići u mirovinu, zanima je hoće li moći odmah nastaviti raditi puno radno vrijeme uz isplatu dijela mirovine. S obzirom na to da će puno radno vrijeme moći raditi samo oni koji imaju 65 godina, za gospođu to neće biti moguće, no može raditi na pola radnog vremena. Što se tiče bonifikacije dužeg rada u njezinu slučaju, iz SUH-a su odgovorili kako se bonificira i starosna mirovina dobivena na temelju beneficiranog radnog staža.
Umirovljenica za računalom | Foto: Pexels
Gospođu iz Osijeka (58) koja još nije napunila 65 godina, zanima hoće li moći nastaviti raditi na puno radno vrijeme u mirovini. Naime, zakon to omogućava starijima od 65 godina od 1. siječnja iduće godine. Ona će u starosnu mirovinu otići puno mlađa, zbog beneficiranog radnog staža pa neće moći koristiti ovu opciju.
Zanima je i je li bonifikacija mirovine, ostvarene na temelju beneficiranog staža, moguća. Pitanja je poslala SUH-ovu savjetovalištu u kojem rade diplomirane pravnice Vanda Crnjac Pauković i Nevenka Trbović. Hrvatska trenutačno ima oko 37.000 radnika s beneficiranim radnim stažom, o čemu smo pisali ovdje. Inače, priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem znači snižavanje dobne granice za odlazak u mirovinu tako da se za 12 mjeseci rada priznaje 14, 15, 16 i 18 mjeseci staža osiguranja u ovisnosti o poslovima na kojima je osoba zaposlena.
Rad s beneficiranim stažom prije 65. godine
– Imam 32 godine mirovinskog staža koji sam navršila kao osoba s pravom na staž osiguranja s uvećanim trajanjem 12/15, kao osoba s invaliditetom od rođenja. Također imam pravo na sniženje dobne granice po godinu dana za svakih pet godina efektivno navršenog staža. Na taj način ispunjavam uvjet za starosnu mirovinu za žene s 57 godina i devet mjeseci, što je šest godina ranije, a to sam navršila u siječnju ove godine. Moje je pitanje može li umirovljenica, koja je ostvarila pravo na starosnu mirovinu uz primjenu beneficiranog staža i sniženja dobne granice, dakle prije navršenih 65 godina života, nastaviti raditi s punim radnim vremenom uz isplatu dijela mirovine, sukladno novim zakonskim izmjenama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026.? U mojem slučaju to bi bilo od moje 59. godine nadalje, objasnila je M. R. iz Osijeka.
Gospođu iz Osijeka također zanima, s obzirom da pravo na punu starosnu mirovinu uz umanjenje dobne granice ostvaruje već sa 30 godina mirovinskog staža, ima li od 1. srpnja 2025. godine pravo na bonifikaciju za dvije godine duljeg rada, jer je novim zakonskim izmjenama ukinut uvjet najmanje 35 godina staža. Nije jasno jer se iz službenih institucija dobivaju različiti odgovori, kako je dodala.
‘Zaposlenje predviđeno za one s navršenih 65 godina’
Na temelju novog Zakona o mirovinskom osiguranju koji je na snazi od 1. srpnja 2025., nema ograničenja rada do polovice punog radnog vremena u starosnoj mirovini, uz isplatu pune mirovine, za korisnike koji su pravo ostvarili prije pune dobi za starosnu mirovinu, tako ni za one koji su pravo ostvarili na temelju beneficiranog staža osiguranja, kako su odgovorili iz SUH-a.
– Zaposlenje korisnika starosne mirovine, s druge strane je predviđeno samo za korisnike s navršenih 65 godina života, što se primjenjuje od 1. siječnja 2026. U novom Zakonu o mirovinskom osiguranju ne spominju se osobe izjednačene s korisnicima koji su starosnu mirovinu ostvarili na temelju beneficiranog radnog staža. Moguće je da je to nenamjerni propust zakonodavca i da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) to ispraviti nekim internim uputama, ali za sada nam to nije poznato pa bi bilo dobro da se obratite u HZMO s tim pitanjem, istaknuli su.
Što se tiče bonifikacije dužeg rada, određena je člankom 83. stavak 4. važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju. Navedena odredba tumači se na način da se bonificira i ona starosna mirovina stečena na temelju beneficiranog radnog staža uz umanjenje dobne granice, ako je osiguranik nastavio raditi bez prekida radnog odnosa i bez primanja mirovine uz rad nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu uz umanjenje dobne granice, kako su objasnili iz SUH-a. Savjetovali su umirovljenici da se žali u žalbenom roku kada primi rješenje o pravu na mirovinu, ako iz HZMO iz bilo kojeg razloga to ne uzmu u obzir.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
