Šemper pojasnio što će se dogoditi ako HDZ digne plaće više nego mirovine

Mirovine veće za 25 posto, a plaće 1.600 eura. Tako obećava pred izbore HDZ-ov Andrej Plenković. Analitičar Željko Šemper objašnjava da će s takvom računicom udio mirovina u prosječnoj hrvatskoj plaći i dalje samo padati. Prosječna mirovina bi, prema ovakvom obećanju, 2028. godine iznosila oko 614,18 eura, što bi u plaći od 1.600 eura iznosilo oko 38 posto udjela koji se sada kreće na razini od oko 41 posto. Šemper ističe da osim udjela mirovine u plaći pada i udjel godišnjeg troška mirovina u BDP-u.

Udio mirovine u prosječnoj plaći važan je podatak o tome kako žive umirovljenici u odnosu na radnike. Kretanje udjela mirovina u plaći, ali i udjela godišnjeg troška mirovina u BDP-u, značajniji je podatak nego nominalan iznos povećanja mirovina. Naime, HDZ se hvali povećanjem plaća i mirovina u odnosu na ono za vrijeme nekadašnje Milanovićeve Vlade, o čemu smo više pisali ovdje.

HDZ napustio obećanje o 60 posto udjela u plaći

Istina je da su mirovine rasle i Plenković se hvali s razlogom, ali činjenica je isto tako da su rasli i troškovi života, kao i plaće pa se većina tog rasta dogodila redovnim, zakonskim usklađivanjem mirovina. Pritom HDZ nije ispunio predizborno obećanje iz 2016. godine da će mirovine doseći 60 posto prosječne plaće. Naime, posljednjih deset godina godišnji udio mirovina u plaći kreće se između 38 i 42 posto, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Isto tako, udio mirovina u BDP-u stagnira na oko 10 posto, s padom na devet posto u 2022. godini, dok podaci za 2023. nisu poznati.

Poučen nerealiziranim obećanjem, HDZ sada ne obećava više rast mirovina u odnosu na plaću. Umjesto toga, kažu da će mirovine rasti 25 posto, a plaće na 1.600 eura. Postavlja se pitanje, zašto se plaće komuniciraju u eurima, a mirovine u postocima, a kakve to dalekosežne učinke ima objasnio nam je ekonomski analitičar i stručnjak za mirovinska pitanja, Željko Šemper.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

‘Jedno veliko ništa i bacanje pijeska u oči’

– Zbog čega rast plaća u eurima, a rast mirovina u postotcima? Što to znači za mirovine u novom mandatu do 2028.? Ako će prosječna mirovina od 491,34 eura biti povećana za 25 posto, do 2028. prosječna mirovina će iznositi 614,18 euro. Koliko će onda iznositi udio mirovina u plaći? 614,18 eura od 1.600 eura je 38,39 posto. To znači, da će u razdoblju od 2023. do 2028. udio mirovina u plaći pasti s 41,25 iz 2023. na 38,39 posto, a to je još dalje od obećanih 60 posto iz 2016. godine, kaže Šemper.

Premijer Plenković je, kaže Šemper, shvatio grešku u obećanju iz 2016. godine o povećanju udjela mirovina u plaći od 60 posto, pa je već 2020. obećao samo 10 posto povećanja mirovina, a sada 2024. godine 25 posto.

– Iz priložene analize se vidi, da je to jedno veliko ništa i bacanje pijeska u oči umirovljenika. Iz podataka HZMO-a se vidi sramotno niski udio mirovina od 41,25 posto, kao i stalan pad troška mirovina u BDP-u koji je bio veći u vrijeme Milanovića, dodaje Šemper.

Razlika u mirovinama ‘starih’ i ‘novih’ umirovljenika

Stručnjak podsjeća da su u razdoblju  od 1993. do 1998.  stari umirovljenici teško oštećeni. Mirovine se, naime, nisu usklađivale prema Zakonu (ZOMIO), već prema Uredbama Vlade Nikice Valentića, što je stvorilo dug prema umirovljenicima od 21,5 milijardi kuna. Ustavni sud je 12. svibnja 1998. donio Odluku o povratu obeštećenja, a dug je u iznosu 10,2 milijarde kuna vraćen od 2006.- 2013. godine.

Također, mirovine po posebnim propisima ministar Škegro je isplaćivao iz mirovinskih fondova, umjesto iz državnog proračuna, čime je nastao dug od 7,5 milijardi kuna. Odlukom Hrvatskog sabora dug je vraćen u pet godina, godišnje 1,5 milijardi u obliku dodatka ‘100 kn + 6 %’. U isplati je i danas kao dio mirovine, a isplata je počela u studenom 1998. godine.

– Na takvu pokradenu dostignutu razinu mirovina, Vlada je donijela Odluku o prvoj aktualnoj vrijednosti mirovine od 35,16 kuna. Ni jedna kuna ova dva duga nije uzeta u izračun prve AVM pa je do 2004. nastala ogromna razlika u mirovinama ‘starih’ i ‘novih’ umirovljenika. Prosječna mirovina starih umirovljenika je iznosila 1.919 kunu, a novih umirovljenika 1.488 kuna ili 28,97 % manje. Danas, u siječnju 2024. ta razlika je još uvijek prevelika, prema ZOMO-u iznosi 18,88 %, a bez međunarodnih ugovora iznosi 9,53 %. Nažalost, s obzirom na naš ispolitizirani Ustavni sud, ni moja dva pokušaja ocjene ustavnosti (2005. i 2018.) nisu pozitivno riješena, kao ni žalba 2018. Sudu u Strasbourgu, zaključuje Šemper svoju analizu mirovinskog sustava kada je o visini mirovina riječ.