Razgovarali smo s voditeljicom Pravnog savjetovališta SUH-a: ‘Malo im daj, a sada im malo uzmi’
Pravno savjetovalište Sindikata umirovljenika pruža važne pravne savjete umirovljenicima koji se često gube u brojnim zakonskim izmjenama i propisima. Posebno se to odnosi na ostvarivanje konkretnih mirovinskih prava, ali i nelogičnosti mirovinskog sustava. O svemu tomu razgovarali smo s voditeljicom Vandom Crnjac Pauković.
Vanda Crnjac Pauković | Pexels/Privatni arhiv
Pravno savjetovalište Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) djeluje još od 1999. godine. Pravne savjete za umirovljenike i starije osobe trenutačno pružaju dvije pravnice. Nažalost, projekt Pravnog savjetovališta završava 31. prosinca ove godine, a njegova budućnost je neizvjesna. O tome, ali i drugim pitanjima razgovarali smo s voditeljicom Vandom Crnjac Pauković koja je specijalizirana za mirovinsko pravo, a ujedno je i stručnjakinja za pravne propise socijalne sigurnosti.
Što će u budućnosti biti s pravnim savjetima u SUH-u?
Pravno savjetovalište SUH-a u novijem razdoblju djeluje kao dio niza projekata odobrenih i financiranih od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pod nazivom ‘Pravni savjeti za starije osobe – pomicanje granica’. Pravno savjetovalište pruža takozvanu primarnu pravnu pomoć, koja se sastoji od pravnih savjeta i ne obuhvaća pisanje tužbi i podnesaka, te zastupanje pred sudovima, državnim tijelima i drugim institucijama. Projekt obuhvaća i četiri radionice godišnje u Podružnicama SUH-a.
SUH se priprema aplicirati za novi trogodišnji istovrsni projekt besplatne pravne pomoći, ali postupak odobravanja projekta i isplate financijskih sredstava traje nekoliko mjeseci nakon prijave na natječaj. Zbog toga će u razdoblju od 1. siječnja 2026. do odobravanja novog trogodišnjeg projekta, Pravno savjetovalište djelovati u smanjenom opsegu jer sam SUH nema dovoljno financijskih sredstava za obje pravnice. Pravne savjete će pružati samo pravnica Nevenka Trbović, na koju je Pravno savjetovalište registrirano kod nadležnog Ministarstva. Što se tiče smanjenog opsega pružanja besplatne pravne pomoći, informacije će biti objavljene na mrežnim stranicama SUH-a u siječnju 2026. godine.
Kolika je potreba umirovljenika za pravnim savjetima?
Pravno savjetovalište SUH-a je značajan izvor besplatnih pravnih informacija za jednu od najranjivijih skupina, umirovljenike i starije osobe. Prosječna mirovina za listopad je bila 636,95 eura, što predstavlja oko 44 posto prosječne neto plaće za rujan, a mirovine do tog prosjeka prima oko 60 % umirovljenika. Također ima 19.161 korisnika nacionalne naknade za starije osobe od 154 eura, a 80 posto korisnika su žene. S takvim prihodima jasno je da većina umirovljenika ne može plaćati visoke naknade odvjetnika i javnih bilježnika samo radi pravnog savjeta.
Oko 10 % upita odnosi se na imovinsko-pravna pitanja, pretežno u vezi raspolaganja imovinom za slučaj smrti. Oko 85 % pitanja odnosi se na mirovine i oko 5 % pitanja je s područja socijalne skrbi. Postoje i teško premostive administrativne teškoće u vezi dobivanja besplatnih odgovora na pitanja od javnih službi. Uglavnom se radi o nesusretljivosti službenika iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za socijalni rad, o čemu nas korisnici besplatne pravne pomoći često obavještavaju i zahvaljuju nam na ljubaznosti, strpljenju i susretljivosti.
Što ih najviše muči, koja prava im je najteže ostvariti?
Mnoge starije bolesne osobe se u zadnje vrijeme javljaju zbog dugog čekanja na odluku o pravu na inkluzivni dodatak. Čekajući rješenje nadležnog Centra za socijalni rad neki i umru te Hrvatski zavod za socijalni rad obustavlja postupak, iako je važećim Zakonom o inkluzivnom dodatku određeno da pravo na inkluzivni dodatak pripada od dana podnošenja zahtjeva i trebao bi se isplatiti unatrag i u slučaju smrti podnositelja zahtjeva. Oko toga se sada vode razne pravne rasprave.
Od velike važnosti su pravni savjeti imovinsko-pravne naravi, jer smo u sve većoj mjeri suočeni s raznim oblicima prijevara umirovljenika i starijih osoba te su besplatni pravni savjeti za tu kategoriju osoba od iznimne, ponekad životne, važnosti. Susreli smo se i s mnogo slučajeva zlostavljanja starijih osoba koje su u neznanju i s povjerenjem sklopile razne vrste ugovora, posebno ugovore o dosmrtnom uzdržavanju. Suočeni su i sa slučajevima fizičkog i psihičkog zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba, a povremeno nam se javljaju i osobe smještene u domove za starije osobe, državne i privatne, te se žale na zanemarivanje ili zlostavljanje.
Među prava koja je najteže ostvariti spada poništavanje ugovora o uzdržavanju, dosmrtnom i doživotnom. Naime, sudski postupci dugo traju, iako je važećim Zakonom o parničnom postupku određeno da se smatraju hitnima, a starije osobe koje žele poništiti takve ugovore su najčešće u dobi u kojoj nema vremena za čekanje. Također, dugo traju i kompliciraju se sudski postupci o nasljeđivanju.
Biste li izdvojili neki konkretan slučaj?
Posebno me se dojmio jedan slučaj prijevare putem ugovora o doživotnom uzdržavanju. Gospodin u dobi od preko 90 godina bio je smješten u privatni dom za starije osobe, u stacionar. Jedan od mnogih njegovih zdravstvenih problema bila je i demencija, ali koja nije bila službeno utvrđena od liječnika. Imao je u vlasništvu stan u Zagrebu i veliku kuću na Hvaru. Njegova kći u dobi od 60 godina bila je invalid u kolicima, korisnica invalidske mirovine, a stanovala je u očevom stanu.
Otac je u domu sklopio s nepoznatom osobom ugovor o doživotnom uzdržavanju i umro u roku od manje od mjesec dana. Ugovor je obuhvaćao njegovu cjelokupnu imovinu. Njegova kći, koja o tome ništa nije znala, nije se uslijed svoje invalidnosti i nedovoljnih financijskih sredstava bila u stanju boriti na sudovima protiv ove prijevare. Bila je istjerana na ulicu, bez obzira na to što je zvala i policiju. Ne znamo daljnji razvoj situacije, uputili smo ju na nadležni Centar za socijalni rad. Ovo je tužan primjer iz svakodnevice.
Koliko je izazovna problematika mirovinskog sustava?
Mirovinski sustav je puno kompliciranije pravno područje nego što se na prvi pogled može činiti. Moram naglasiti da mi je rad u Pravnom savjetovalištu SUH-a bio od iznimne pomoći da putem pitanja i informacija umirovljenika i starijih osoba sagledam stvarnost i pravu situaciju u kojoj oni žive, te da ne budem prazni teoretičar u oblacima, nego da uočim točke nepravde i diskriminacije protiv kojih se treba zauzeti.
Cijeli radni vijek od 38 i pol godina navršila sam u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, veći dio na najvišim savjetničkim poslovima i kratko na rukovodećem položaju. Specijalist sam za mirovinske sustave i socijalnu sigurnost na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Predstavljala sam Hrvatsku u Vijeću Europe i institucijama EU, sudjelovala u državnim izaslanstvima za sklapanje dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju, također u pristupnim pregovorima za ulazak u članstvo EU-a za područje mirovinskog sustava. Bila sam izaslana kao nacionalni stručnjak u Europsku komisiju gdje sam radila na nizu pitanja, od ‘Europskog semestra’ do izrade ‘Izvješća o adekvatnosti mirovina za 2015. godinu’, posebno na dijelu koji se odnosi na minimalni prihod umirovljenika i starijih osoba.
Bez obzira na takvu karijeru, u srcu sam uvijek bila na strani malog čovjeka. Krajem 2024. i početkom 2025. sudjelovala na sastancima u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kao član radne skupine za analizu mirovinskog sustava i radne skupine za izradu prijedloga novog, sada važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju. Tada sam konačno mogla svoje znanje iskoristiti za kritiku mirovinske politike ove Vlade i njihovih suradnika, kao što je na primjer Svjetska banka.
Postoje li mirovinske odredbe koje su sporne?
U Pravnom savjetovalištu nas često kontaktiraju umirovljenici u vezi spornih i nepravednih odredbi mirovinskog sustava. Primjer spornih odredbi nalazimo u propuštanju ujednačavanja različitog stupnja penalizacije iz razdoblja primjene čestih izmjena prethodnog Zakona o mirovinskom osiguranju, no ipak moram reći da je veliki uspjeh to što se sa 70 godina života ukida penalizacija. Bilo bi pravednije da to bude sa 65 godina života, ali malo pomalo krećemo se prema cilju. Možda predizbornom?
Također, propušteno je ujednačiti različit stupanj uvećanja mirovine onima koji su radili poslije navršene dobi za starosnu mirovinu, takozvana bonifikaciju. Sada je sporna odredba koja se odnosi na ukidanje maksimuma od pet godina i 35 godina staža, što znači da se za kasnije umirovljenje koje je odgođeno za primjerice deset godina (na primjer muškarac s 20 godina staža i koji bi kontinuirano radio do 75 godina), mirovina uvećava za 54 posto! A tko su ljudi koji mogu raditi i do deset godina duže od dobi za starosnu mirovinu? Sigurno nisu fizički radnici.
Smatramo spornim što se nova pogodnost dodanog staža za djecu u trajanju od 12 mjeseci nije primijenila retroaktivno na sve umirovljenike, roditelje koji su ostvarili pravo na mirovinu prije stupanja na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju, bez retroaktivne isplate. Naime, roditeljima koji nisu ostvarili dodani staž za djecu, ali su naknadno radili do polovice radnog vremena i ostvarili uvjete za preračun mirovine, priznaje se retroaktivno dodani staž za djecu prema internim uputama HZMO-a, što je pozitivno, ali nije ugrađeno u novi Zakon o mirovinskom osiguranju! Drugima koji nisu dodatno radili ništa od dodanog staža, što je također diskriminatorno.
Koje biste zakonske odredbe izdvojili kao manjkave?
Vidimo da je Pravno savjetovalište SUH-a žila kucavica Središnjice SUH-a jer, osim što pruža kvalitetnu pravnu pomoć potrebitima, dobivamo informacije o problemima s kojima se suočavaju umirovljenici i starije osobe u svakodnevnom životu. To omogućuje odrediti i jasnije prioritete u borbi za zaštitu prava umirovljenika koje SUH iznosi na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
Propisi o mirovinskom osiguranju imaju politički naboj zato što su često predizborni (malo im daj) ili postizborni (a sad im malo uzmi). Umirovljenici predstavljaju više od trećine birača na izborima, ali poslije izbora više nisu prioritet. Takvo mirovinsko politikantstvo dovodi do čestih izmjena propisa i do diskriminacije. Osnovne točke diskriminacije iznijela sam kao panelist još 2024. godine na konferenciji o diskriminaciji koju je organizirala Pučka pravobraniteljica.
Umirovljenici nas kontaktiraju radi povoljnijeg usklađivanja, povećanja porezne olakšice na mirovine od 1. siječnja 2026. te ukidanja poreza na mirovine od 1. siječnja 2027., izmjena propisa o preračunu mirovine u smislu korištenja novog povoljnijeg polaznog faktora u mirovinskoj formuli, te već spomenute odredbe u vezi penalizacije, bonifikacije i dodanog staža za djecu. Manjkava je također definicija invalidnosti. Posebnu temu predstavlja i dodatni rad umirovljenika, koji nije u dovoljno preciznoj mjeri uređen propisima o mirovinskom osiguranju (preračun i polazni faktor), već uopće nije uređen propisima o radu. Ovo su samo ‘nabacane’ stavke, skoro svaka može biti predmet posebnog razmatranja, zaključila je voditeljica SUH-ova Pravnog savjetovališta, Vanda Crnjac Pauković.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
