Mirovine Rastu prihodi od doprinosa, ali sustav i dalje treba milijarde iz proračuna

Rastu prihodi od doprinosa, ali sustav i dalje treba milijarde iz proračuna

Marko Repecki
Marko Repecki

02. svibanj 2025.

Facebook X Linkedin Mail

Mirovinski sustav pokazuje blage pomake prema većoj financijskoj samostalnosti, no i dalje je daleko od održivosti. Gotovo 40 posto sredstava dolazi iz državnog proračuna, bez kojeg bi prosječne mirovine bile znatno niže.

Novac, euro | Foto: mirovina.hr

Udio državnog proračuna u financiranju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) postupno se smanjuje, dok istodobno rastu prihodi od doprinosa zahvaljujući većem broju zaposlenih i rastu plaća. Iako to ne znači da je mirovinski sustav blizu samoodrživosti, podaci pokazuju blago poboljšanje njegove prihodne strane.

Rupa u mirovinskom sustavu: Bez pomoći države, mirovine bi bile i do 40 posto manje

Prihodi rastu, ali ovisnost o državi ostaje

Prema službenim financijskim izvješćima i planovima, u 2021. godini iz doprinosa je u mirovinski sustav uplaćeno oko 3,3 milijarde eura, dok je iz državnog proračuna osigurano 2,7 milijardi eura. Proračunski udio tada je iznosio 45 posto. U 2022. godini doprinosi su porasli na 3,6 milijardi eura, dok je proračunski iznos ostao nepromijenjen, pa je udio proračuna pao na 42,9 posto.

U 2023. godini nastavljen je isti trend: iz doprinosa je uplaćeno 4,4 milijarde eura, a iz proračuna 3,1 milijarda eura, što čini 41,3 posto ukupnih prihoda HZMO-a. Za 2024. godinu planira se dodatni rast doprinosa na 5 milijardi eura, dok bi proračunska sredstva iznosila 3,6 milijardi, uz udio od 41,7 posto.

Za 2025. godinu predviđa se da će doprinosi dosegnuti 5,6 milijardi eura, a proračunski udio se dodatno smanjiti na 3,5 milijardi eura, odnosno 38,3 posto. Projekcije za 2026. i 2027. godinu pokazuju nastavak tog trenda – doprinosi bi trebali narasti na 5,9 i 6,2 milijarde eura, dok bi proračun sudjelovao s 3,7 i 3,8 milijardi, odnosno s manje od 38 posto ukupnih prihoda.

Strukturni manjak i dalje prisutan

Iako ovi podaci upućuju na pozitivan pomak, sustav i dalje ima značajan strukturni manjak. Bez uplate iz državnog proračuna, prosječne mirovine u Hrvatskoj bile bi i do 40 posto niže, upozoravaju iz HZMO-a. Drugim riječima, prosječna mirovina od 554 eura pala bi na oko 332 eura, o čemu smo već pisali ovdje.

Dodatni izazov predstavlja i nepovoljan omjer radnika i umirovljenika. Iako se u posljednjih deset godina broj radnika povećao, a omjer popravio – s 1,14 u 2014. na 1,39 u prosincu 2024. – to i dalje nije dovoljno za samostalno financiranje sustava bez proračunskih intervencija.

Rast broja zaposlenih i njihovih plaća povećava prihode od doprinosa, ali ne može riješiti temeljne probleme sustava, poput starenja populacije i sve većeg broja korisnika.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.

hzmo mirovine mirovinski sustav