Premijer se hvali rekordnom zaposlenošću, a 1990. smo imali 200.000 radnika više

Premijer Andrej Plenković hvali se današnjom rekordnom zaposlenošću. Međutim, Željko Šemper upozorava da je Hrvatska 1990. godine imala čak 200.000 zaposlenika više. Doista, i sami smo zavirili u statistiku prethodnih desetljeća, a brojke s početka 90-ih demantiraju premijera i njegov HDZ koji je i tada bio na vlasti. Domovinski rat u potpunosti je preokrenuo odnos radnika, kojih je svake godine bilo sve manje, i umirovljenika čiji je broj rastao.

Premijer Andrej Plenković hvali se raznim gospodarskim postignućima, ali više ne spominje vlastita obećanja koje je ranije dao umirovljenicima. Programom iz 2016. godine, HDZ je obećao udio mirovina u prosječnoj plaći od 60 posto, kao i izgradnju 20 domova za starije. Osam godina kasnije, novih domova umirovljenika zasad nema, a udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pada i kreće se oko 40 posto, o čemu više možete pročitati ovdje. Plenković komunicira rekordne plaće, rekordne mirovine, ali i rekordan broj zaposlenih, no tu se opet malo zeznuo u brojkama.

‘U osam godina HDZ-a pad od 500.000 zaposlenih’

Nakon što je Zavod za mirovinsko osiguranje počeo komunicirati veću prosječnu mirovinu, tako da je u prosjek ubacio i one prema posebnim propisima, te informacije preuzeo je u javnim nastupima i premijer.

– Znam da Plenković ne čita statističke informacije HZMO-a, ali mu ekipa savjetnika ‘protura’ neprovjerene i netočne podatke ili mu pripremaju što bi on htio čuti. Sada se hvali rekordnom zaposlenošću, ali taj podatak nije točan, upozorava analitičar mirovinskog sustava, Željko Šemper.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Tako premijer kaže da imamo rekordnu zaposlenost od 1.743.000 osiguranika, najveću od samostalnosti Hrvatske i najnižu nezaposlenost od 83.500 građana na burzi rada. S druge strane, umirovljenika je manje, o čemu smo pisali ovdje, ali je omjer onih koji rade za mirovinu i onih koji tu mirovinu primaju, i dalje nepovoljnih 1,38.

– Krivo informirani premijeru, još ti nedostaje 200.000 do rekordne zaposlenosti, jer je Hrvatska 1990. godine imala 1.968.737 zaposlenika, a koja je u samo osam godina HDZ-ove vlasti, 1998. pala za 500.000 na 1.471.509. Omjer zaposlenih i umirovljenika pao je s tri radnika u odnosu na jednog umirovljenika na omjer jednog i pol radnika na jednog umirovljenika, 1,54:1 u osam godina, kaže Šemper.

Domovinski rat okrenuo odnos radnika i umirovljenika

Pogledom u statističke informacije Zavoda za mirovinsko osiguranje, vidi se da je i ratne 1991. godine Hrvatska imala više zaposlenih nego danas. Tada ih je bilo 1.839.265 da bi u ratnim godinama koje su uslijedile drastično padala. Tako smo već 1992. godine imali 1.724.792 zaposlena, a brojka je kontinuirano padala da bi deset godina kasnije, 2022. imali 1.421.981 radnika.

Treba uzeti u obzir da je Domovinski rat prije svega glavni krivac takvog rasipanja radne snage uslijed mobilizacije, izbjeglištva i iseljavanja. Ratne 1991. godine imali smo, dakle, više radnika nego danas, ali manje umirovljenika, njih ukupno 719.868 u odnosu na današnjih 1,22 milijuna. Broj umirovljenika prešao je milijun tek 1999. godine, kada je broj zaposlenika pao na 1.406.091.

Premda su se ova kretanja odvijala tada u sasvim drugačijem kontekstu od današnjeg, premijer bi i te brojke trebao uzeti u obzir, kada govori o hrvatskim rekordima.