Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava: ‘Oni koji više rade fizički, ne mogu raditi sa 65 godina’
Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit boravi u Hrvatskoj, a iznio je svoje viđenje poboljšavanja mirovinskog sustava. Točnije, rekao je kako je cilj imati najveći broj zaposlenih kako bi i mirovinski sustav bio održiv, a otkrio je i što treba poduzeti za zadržavanjem radne snage u zemlji, ali i što se radi za smanjenje inflacije.
Povjerenik Schmit | foto: Screenshot RTL Danas
Postoje razne ideje kako da mirovinski sustav bude održiv, a svoju je iznio i povjerenik Europske komisije za zapošljavanja i socijalna prava Nicolas Schmit. U intervjuu s novinarom Adrianom De Vrgnom za RTL Danas je otkrio koja su najbolja europska rješenja za bolje uvjete rada, ali i kako održati mirovinski sustava.
Treba imati što više zaposlenih
Iako u Hrvatskoj radi velik broj umirovljenika i to najviše u trgovinama na veliko i malo, o čemu smo pisali ovdje, čini se kako bi broj zaposlenih trebao biti još veći.
– Mislim da je rješenje imati najveći mogući broj zaposlenih jer financijska održivost naših mirovinskih sustava ovisi upravo o broju zaposlenih, rekao je Schmit i dodao kako treba vidjeti može li se i kako produljiti radni vijek.
Zaključio je i kako će se radna snaga u zemlji zadržati dobrim radnim uvjetima i boljim plaćama.
Odlazak u mirovinu ne smije značiti i odlazak u siromaštvo
Ipak na pitanje do kada ćemo onda morati raditi je Schmit dao zanimljiv odgovor.
– Nema jedinstvenog rješenja za sve. Oni koji više rade fizički, ne mogu raditi sa 65 godina, oni trebaju moći ići ranije u mirovinu. Nije samo pitanje financiranja mirovina, nego i da su te mirovine odgovarajuće, otkrio je povjerenik Europske komisije.
Osim toga, u intervjuu za RTL Danas je rekao kako treba izbjeći to da odlazak u mirovinu nosi sa sobom i odlazak u siromaštvo. Kao što smo već pisali ovdje, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je u 2021. godini porasla na 19,2 posto, odnosno radi se o ukupno 750.000 građana koji se bore sa siromaštvom, a minimalnu naknadu trenutno prima samo oko 30.000 korisnika. Komisija zato savjetuje zemlje članice da potpore daju najranjivijima.
