Osiguranice i umirovljenice: Donosimo pregled stanja žena u mirovinskom sustavu
Povodom Međunarodnog dana žena usporedili smo kakve mirovine po općim propisima primaju umirovljenice te koliko žena uplaćuje doprinose. I dok su žene u radnom korpusu nešto manje zastupljene od muškaraca, više žena prima u prosjeku niže mirovine. Zanimljivo je da u mirovinu odlazi više žena, ali zato više muškaraca umire.
Starije osobe preko oglasa i anonimno traže srodnu dušu | Foto: Unsplash
Iako bismo trebali stalno analizirati kolike i kakve mirovine primaju žene, Međunarodni dan žena idealan je trenutak da se posvetimo i ovoj problematici. Umirovljeničke udruge odavno upozoravaju da žene primaju niže mirovine, što zbog potplaćenosti na poslu, što zbog dugih razdoblja bez prihoda, ponajprije zbog težeg zaposlenja te odgoja i podizanja djece.
Stoga smo odlučili pogledati postoji li ravnopravnost spolova kad su mirovine u pitanju. Analizirali smo mirovine po Zakonu o mirovinskom osiguranju, ali i one povlaštene, o čemu možete čitati ovdje. Pritom nije samo riječ o broju umirovljenica, njihovoj prosječnoj dobi, stažu, visini mirovine i drugim statističkim podacima, već i o broju osiguranica, odnosno onih koje trenutno uplaćuju mirovinske doprinose. Uzeli smo najnovije podatke iz Statističkih informacija HZMO-a za siječanj ove godine.
Manje žena uplaćuje doprinose
Prema njima, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zabilježio je ukupno 1.604.163 osiguranika, od čega je 756.111 žena i 848.052 muškaraca. Dakle, žene čine 47,13 posto od ukupnog broja osiguranika. Gledajući popis po djelatnostima, najviše osiguranica zabilježeno je u trgovini na veliko i malo te popravcima motornih vozila (128.560), zatim u obrazovanju (99.345) i u prerađivačkoj industriji (89.603). Žene su najmanje zastupljene u djelatnostima izvanteritorijalnih organizacija i tijela (215), rudarstva i vađenja (453) te u djelatnostima kućanstva kao poslodavca (1.266). Žene su zastupljenije od muškaraca u djelatnostima trgovine, pružanja smještaja i pripreme hrane, financijskih djelatnosti, javne uprave i obveznog socijalnog osiguranja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, umjetnosti, zabave i rekreacije, ostalih uslužnih djelatnosti, djelatnosti kućanstava i u djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.
Osiguranici prema djelatnostima i spolu | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Najviše osiguranica zabilježeno je u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najmanje ih je u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Iako nije pristojno pitati dame za godine, spomenut ćemo kako je nešto više od 100.000 osiguranica zabilježeno u dobnim skupinama od 35 do 39 te od 40 do 44 i od 45 do 49 godina. Najmanje ih je, očekivano u dobnoj skupini od 15 do 19 godina, no zanimljivo je da je zabilježeno i 8.024 osiguranice starije od 65 godina, koje čine 1,06 posto od ukupnog broja osiguranica u statistici HZMO-a.
Znakovito je i da je čak 19,42 posto od ukupnog broja osiguranica zaposleno na određeno vrijeme. Kod muškaraca je taj postotak 21,76 posto, što znači da žene ipak u većoj mjeri uspijevaju izbjeći nesigurne oblike rada koji kasnije dovode i do manjih mirovina.
Podjednako ulaganje u mirovinsku štednju
Poslužili smo i podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) o broju članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. U članstvu obveznih fondova, broj muškaraca i žena je podjednak, ali ipak više na strani muškaraca. Jedina očitija razlika je u kategoriji C obveznog mirovinskog osiguranja, gdje je u dobi od 55 do 59 godina zabilježeno 11.685 žena i 147 muškaraca.
Članovi obveznih mirovinskih fondova po spolu | Foto: HANFA, mjesečno izvješće za siječanj 2023.
U osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova brojevno je stanje čak i izjednačenije nego u drugom stupu. Još je manja razlika u zatvorenim dobrovoljnim fondovima, što pokazuju da i muškarci i žene podjednako razmišljaju o štednji za mirovinu. Nažalost, nemamo podatke o tome koliko su uštedjeli, pa je teško dati pravu sliku o tome hoće li muškarci ili žene imati veću mirovinu iz drugog i trećeg stupa kasnije u budućnosti.
Struktura članova otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova po spolu | Foto: HANFA, mjesečno izvješće za siječanj 2023.
Više žena prima manje mirovine
Što se, pak, tiče mirovina, situacija je šarolika. Krenut ćemo s ukupnim brojkama mirovina bez međunarodnih ugovora, a zatim ih raščlanjivati po kategorijama. Ukupan broj korisnika mirovina određenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je 1.042.806. Od tog broja 575.574 (55,19 posto) je žena.
Korisnici mirovina po ZOMO-u prema spolu | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Najviše njih, točno 116.717 prima mirovinu između 270 i 340 eura. Nažalost, ima i umirovljenica koje primaju mirovine do 70 eura. U takvoj se situaciji nalaze 1.602 umirovljenice, dok s druge strane, njih 11.901 prima mirovinu veću od 1.070 eura. Treba reći i kako je muškaraca s mirovinama do 70 eura ukupno 1.105, a onih s mirovinama preko 1.070 eura čak 25.732 te da ih najviše (80.236) prima mirovinu između 400 i 470 eura, pri čemu odmah postaje jasno zbog čega smo na početku teksta naglasili teži položaj umirovljenica. Ukupan prosjek od 30 godina i 17 dana prosječnog ostvarenog mirovinskog staža tvori razlika od 16 mjeseci u ostvarenom stažu između muškaraca i žena.
Govoreći samo o starosnim mirovinama, njih prema redovitim propisima primaju 407.843 osobe. Od tog broja, 221.298 je žena, a one čine 54,26 posto svih primatelja starosnih mirovina. Iako su u većini, njihove su mirovine u prosjeku niže. Tako 33.815 žena prima mirovinu između 270 i 340 eura u usporedbi s 18.218 muškaraca s istim iznosom mirovine. Također, 32.523 žene primaju mirovine od 200 do 270 eura, što je opet skoro pa dvostruko više od muškaraca s istim mirovinama (18.036). Sličan je broj korisnika zabilježen u platnom razredu od 400 do 470 eura, a tolike mirovine primaju 30.132 žene i 27.503 muškarca.
Korisnici starosnih mirovina po spolu, platnim razredima i stažu | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Kolika je razlika u mirovinama između žena i muškaraca, govori i sljedeći podatak. Starosne mirovine do 70 eura primaju 693 žene i 174 muškarca. S druge strane, mirovine iznad 1.070 eura primaju 3.334 žene i 7.245 muškaraca. Gledajući staž, vidljivo je kako su muškarci odradili godinu i pet mjeseci više od žena.
Malo žena ima invalidske mirovine
Korisnika invalidskih mirovina je nešto manje od korisnika starosnih; ukupno 157.269. Od toga je 36.241 žena, što čini 23,04 posto udjela. Čak trećina ukupnog broja primateljica invalidske mirovine (13.634) prima iznose između 270 i 340 eura. Muškaraca je u ovom, ali i svim drugim platnim razredima mnogo više. Znakovito je vidjeti kako troznamenkasti broj žena prima mirovine do 70 te mirovine više od 470 eura.
Korisnici invalidskih mirovina po spolu, platnim razredima i stažu | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Usporedili smo i broj primateljica i primatelja invalidskih mirovina do 70 eura te onih većih od 1.070 eura. Tako 500 žena i 852 muškarca primaju invalidske mirovine do 70 eura, a one preko 1.070 eura svakog mjeseca dobije 16.160 muškaraca i samo 244 žene. Gledajući staž, razlika između muškaraca i žena je otprilike sedam mjeseci.
Treba još raditi na obiteljskim mirovinama
Obiteljske su mirovine s 1. siječnjem porasle za 10 posto, a omogućeno je i primanje dijela od 27 posto obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu, bila ona starosna, prijevremena ili invalidska o čemu smo već pisali. Jedan od argumenata zakonodavaca je bio težak položaj žena te njihovo rastuće siromaštvo zbog malih obiteljskim mirovina.
Korisnici obiteljskih mirovina prema spolu, stažu i visini mirovine | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Gledajući statistiku, trebat će još puno raditi na tome. Naime, od ukupno 194.769 primatelja obiteljske mirovine, njih 180.189 (92,51 posto) su žene. Najviše njih (31.529) prima obiteljske mirovine u iznosima od 340 do 400 eura. Mnogo je udovica koje primaju obiteljske mirovine u rasponima od 140 do 200, od 200 do 270, od 270 do 340, od 400 do 470 te od 470 do 540 eura. Najniže obiteljske mirovine, do 70 eura, prima 387 žena i 53 muškarca, dok više od 1.070 eura dobivaju 7.952 žene i 637 muškaraca. Gledajući ostvareni staž, udovice su uplaćivale doprinose u prosjeku četiri godine i devet mjeseci više od muškaraca.
Nacionalna naknada za žene starije od 80
Naravno, još je mnogo kategorija i potkategorija mirovina prema ZOMO-u, no korpus njihov primatelja sve je manji, a propisi po kojima su dodijeljene su u međuvremenu promijenjeni. Stoga smo se usredotočili na nove korisnike, odnosno osobe koje su u siječnju po prvi put primile mirovinu.
Prema podacima HZMO-a, novih umirovljenika je u siječnju bilo 2.170, od čega je 1.188 (54,74 posto) žena. Prosječna mirovina žena je 20 eura veća od prosječne mirovine muškaraca, jer su i odradile u prosjeku godinu i tri mjeseca više od njih, a i kasnije su se umirovile.
Podaci za nove umirovljenike u siječnju | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Što se, pak, tiče preminulih njih je u siječnju bilo ukupno 2.666, pri čemu mnogo više muškaraca negoli žena. Prosječna mirovina je, pak, muškarcima bila za šezdesetak eura veća, iako su je u prosjeku koristili šest i pol godina manje od žena.
Preminuli korisnici mirovina po spolu | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
Pravi ogled siromaštva žena u starijoj dobi vidljiv je među primateljima nacionalne naknade za starije osobe, koja je također nedavno povećana. Njih je u siječnju bilo 6.470, od čega je 4.186 (64,70 posto) žena. Najviše korisnica, njih 829, starije je od 80 godina.
Primatelji nacionalne naknade za starije po spolu i dobi | Foto: Statističke informacije HZMO, br.1/2023.
