Opet rušimo rekorde zaposlenosti: Omjer radnika i umirovljenika najveći u zadnjih 16 godina

Rekordnu zaposlenost Hrvatska bilježi iznova i u lipnju, što se pozitivno odražava na omjer radnika i umirovljenika. Premda još uvijek mali, odnos od 1,40 najveći je u posljednjih 16 godina. S druge strane, iznova na godišnjoj razini raste i broj umirovljenika nakon godina pada u pandemiji. Nezaposlenost je rekordno niska, ali opet je na burzi rada najviše upravo starijih građana. Ne treba zaboraviti ni na val iseljavanja koji je pridonio ovim trendovima, kao ni na uvoz stranih radnika za koje je u prvoj polovini godine, prema podacima MUP-a, a izdano više od 112.000 radnih dozvola. Ipak, pozitivan je to trend kada je o isplatama mirovina riječ.

Zaposlenost u Hrvatskoj sve je veća. Krajem lipnja imali smo 1.739,224 radnika, prema prvim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Riječ je o povećanju broja osiguranika za 3,48 posto u odnosu na isto razdoblje lani te 6 posto u odnosu na preklani. U odnosu na 2021. godinu, bilježi se 8,97 posto osiguranika više. Najviše je radnika u trgovini (255.961), zatim u prerađivačkoj industriji (252.919), građevinarstvu (147.442) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (141.364). Radi i sve više umirovljenika, njih preko 31.000, o čemu smo pisali ovdje.

Rekordnu zaposlenost prati i rekordna nezaposlenost

– U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, najveći porast broja osiguranika vidi se u građevinarstvu (12.179), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (7.689), trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (6.868) te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (4.959), objavio je danas HZMO.

Ako se brojke usporede s onima iz lipnja 2022., sada je 17.093 osiguranika više u građevinarstvu, odnosno 20.722 više nego 2021. godini. Pozitivan rast bilježi se i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Sada je 15.367 osiguranika više nego u 2022. i 30.973 osiguranika više nego 2021., kao i u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, gdje je 12.727 osiguranika više nego u 2022. i 17.382 osiguranika više nego u 2021. godini.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Rekordnu zaposlenost prate i jednaki trendovi nezaposlenosti, čemu je pogodovalo i iseljavanje. Nezaposlenih je prema podacima HZZ-a 86.058, a brojka je u konstantnom opadanju. Najviše nezaposlenih je, međutim, upravo među starijim građanima. Tako je svaki četvrti nezaposleni stariji od 55 godina, o čemu smo nedavno pisali ovdje.

Sve više dozvola za rad Nepalcima i Indijcima

S druge strane, rastu zaposlenosti pogoduje i zapošljavanje stranih radnika. U prvih pola godine, prema podacima MUP-a, ukupno je izdano 112.389 dozvola za boravak i rad. Velika većina odnosi se na rastuće grane, turizam i ugostiteljstvo (38.372) i građevinu (36.864), dok su ostale dozvole izdane za rad u industriji, prometu i vezama te trgovini. Od ukupnog broja, za novo zapošljavanje izdano je 74.184 dozvola, 26.226 za produljenje dozvola te 11.939 za sezonske radnike, od čega najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (11.070).

Najviše dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine (21.989), Srbije (18.061), Nepala (17.988), Indije (10.128) i Sjeverne Makedonije (9.184). Potom slijede i dozvole za rad državljanima Filipina (7.291), Bangladeša (6.291) , Kosova (4.478), Uzbekistana (3.000) i Egipta (2.705). Osim što je broj stranih radnika u odnosu na isto razdoblje lani narastao za više od 20.000, mijenja se i njihova struktura. Sve više dozvola dobivaju Nepalci i Indijci, dok su se na popisu zemalja sada prvi put našli Uzbekistan i Egipat.

Rast zapošljavanja pozitivno se odražava na mirovine, jer u sustavu međugeneracijske solidarnosti uplatama doprinosa sadašnjih radnika isplaćuju se mirovine onih nekadašnjih. Mirovine sadašnjih radnika isplaćivat će oni budući i tako u krug. Ipak, omjer radnika i umirovljenika u Hrvatskoj je i dalje nepovoljan, pogotovo ako uzmemo u obzir da izdaci za mirovine neprestano rastu, o čemu smo pisali ovdje.

Najpovoljniji odnos radnika i umirovljenika od 2008.

Omjer zaposlenih i umirovljenika na lipanjskim isplatama je 1,40. Tada je na 1.721,526 dolazilo 1.227,174 umirovljenika čiji broj na godišnjoj razini stagnira i blago raste nakon povećane smrtnosti starijih osoba za vrijeme pandemije. Ovakav omjer umirovljenika, koliko god još uvijek bio nedostatan, najpovoljniji je u posljednjih 16 godina, točnije od 2008. kada je također bio 1,40. Još povoljniji omjer očekuje se u nadolazećim mjesecima. Kako se kretala zaposlenost od 90-ih godina do danas, pisali smo ovdje.

Kada je riječ o stranim radnicima, oni će nesumnjivo za godine rada u Hrvatskoj, poput ostalih, ostvariti pravo na mirovinu. Međutim, za mnoge će isplata ovisiti o potpisivanju sporazuma o socijalnoj sigurnosti između dvije zemlje. Hrvatska takve ugovore još uvijek nema ni s jednom azijskom zemljom, no ako se ovakav trend nastavi, sasvim je sigurno da će do toga doći, kao i u slučaju Sjeverne Makedonije. Zanimljiv podatak je da 30.000 stranih radnika nije u evidenciji HZMO-a, a imaju radne dozvole, o čemu smo pisali ovdje.