Novosel objasnio zašto su mirovine male: 'Plaće su male, poduzetnici ne pune prvi mirovinski stup'

Sindikalni čelnik Mladen Novosel kaže da su mirovine, posebice u kontekstu rasta plaća državnim službenicima i dužnosnicima, vrlo male. Ipak, za to nudi vrlo jednostavno objašnjenje. Naime, smatra da su glavni krivac neoporeziva davanja na plaću, što poslodavcima smanjuje uplate za mirovinske doprinose. U konačnici, rezultat su male mirovine.

Mirovine će srpanjskim usklađivanjem rasti oko sedam posto, s isplatom u rujnu, o čemu smo pisali ovdje. Mala je to utjeha umirovljenicima od svega nekoliko stotina eura primanja. Zašto su mirovine male, objasnio je sindikalist Mladen Novosel, a isto je nedavno govorio i za Sindikat umirovljenika Hrvatske, o čemu smo pisali ovdje. Kao uzrok problema vidi male uplate u prvi mirovinski stup. Posebno je to vidljivo kod poslodavaca koji radnicima plaću podižu kroz neoporeziva davanja, što smanjuje uplate za doprinose.

Previše neoporezivih iznosa na plaće radnicima

– Previše je neoporezivih iznosa na plaće radnicima, a to se sve finalno osjeti na mirovinama. Velik broj malih poduzetnika isplaćuje minimalne plaće, a ostatak isplaćuje kao neoporezive primitke koji ne idu u kasniji obračun mirovine, odnosno ne puni se prvi mirovinski stup, zaključio je za N1info.hr predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel.

Mirovine je komentirao u kontekstu rasta plaća u državnim i javnim službama, ali i plaća državnih dužnosnika. Kada sindikati pregovaraju s Vladom oko rasta plaća, pojašnjava, onda se ‘lome’ oko pet do deset posto rasta. Država pak sama sebi podiže i za 80 posto, pod izlikom da plaće dužnosnika nisu rasle deset godina.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

O mogućem štrajku: ‘Ljude nije lako izvući na ulicu’

– Nisu rasle zbog populizma. Iskorišten je politički trenutak i trenutak da je znatno rasla plaća državnim namještenicima. Kako je sada vrijeme kiselih krastavaca, rekli su ‘idemo to sada učiniti’. Kada ljudi vide da je to povećanje od 1.500 eura, a prosječna plaća u državi je 1.300 eura, onda to upada u oči i izaziva revolt kod građana. Nas zovu članovi i pitaju; A koliko ćemo mi sada tražiti, dodao je Novosel.

Kod budućih pregovora o plaćama, dodaje Novosel, svaki radnik će se osjećati  manje vrijednim u odnosu za neke dužnosnike za koje ne treba nikakav natječaj niti nikakva stručna sprema. Oko mogućih prosvjeda, sindikalni čelnik je vrlo skeptičan.

– Izvući ljude na ulicu nije lako. Ljudi su svjesni da im taj dan neće biti plaćen, jer poslodavac ne želi platiti štrajk. Sindikati imaju svoje članove i oni pozivaju svoje članove. Mi možemo pozvati građane, ali oni će pitati tko će im to platiti, zaključio je Novosel.