Njemačka postigla kompromis oko mirovinske reforme: Evo što je u planu
Njemačka najavljuje temeljitu mirovinsku reformu, uz naglasak na privatno mirovinsko osiguranje i moguće povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu. Koalicijska vlada dogovorila je da se stopa mirovine u odnosu na plaću zadrži na 48 posto do 2031. godine. Demografske promjene pritišću javne financije diljem EU-a, jer sve manje zaposlenih mora financirati sve veći broj umirovljenika, a taj omjer u budućnosti će se dodatno pogoršavati.
Umirovljenici | Pexels
Njemačka vladajuća koalicija postigla je kompromis oko mirovinske reforme. Planirano je da se stopa mirovine u odnosu na plaću do 2031. godine zadrži na 48 posto, a nacrt zakona bi se još ove godine trebao naći na dnevnom redu parlamenta, piše DW.
Posebna komisija za mirovinsku reformu
Međutim, uz planirani mirovinski zakon najavljuje se temeljita reforma mirovinskog sustava iduće godine. Taj potez je usmjeren prema Mladoj uniji, podmlatku CDU-a i CSU-a, koja se snažno protivila ranijem prijedlogu prema kojem bi stopa mirovine u odnosu na plaću od 48 posto ostala na snazi i nakon 2031. godine.
Mlada unija je upozorila da bi takva odluka dovela do milijardskih troškova koji bi pali na leđa budućih generacija. S obzirom na to da Mlada unija u njemačkom parlamentu ima 18 zastupnika, to znači da bez njihovih glasova nije moguće donijeti nove zakone o mirovinama. Njemački ekonomist Marcel Fratzscher tvrdi kako su umirovljenici i baby boomeri koji se polako umirovljuju krivi za probleme gospodarstva i obrane, više o tome pisali smo ovdje.
– Kako bi buduća reforma trebala izgledati, time bi se trebala baviti posebna komisija koja bi trebala biti osnovana još ove godine i koja bi već do kraja drugog tromjesečja 2026. trebala iznijeti prijedloge. U drugoj polovici sljedeće godine reforma bi potom trebala ići u zakonodavnu proceduru, najavio je kancelar Friedrich Merz.
Privatna štednja i pomicanje dobi za mirovinu
Kao što predlaže Europska unija, i Njemačka ubuduće planira staviti naglasak na privatno mirovinsko osiguranje kao dodatak uz zakonsku mirovinu, uz moguće povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu. Kancelar Merz najavio je i stjecanje dionica države u Telekomu, Njemačkoj pošti i Commerzbanku, a dividende u vrijednosti od deset milijardi eura trebale bi pomoći izgradnji privatne štednje kod mlađih generacija.
EU računa da će broj stanovnika u državama članica pasti sa sadašnjih 451 milijuna na oko 432 milijuna do 2070. godine. S obzirom na demografske promjene i sve veći broj starijeg stanovništva, njemački mirovinski sustav oslanja se na sve manje zaposlenih koji financiraju sve veći broj umirovljenika. Generacijska solidarnost, na kojoj se temelji trenutni sustav, pokazuje svoje granice jer se već danas za jednog umirovljenika uplaćuju doprinosi tek od nešto više od dva zaposlenika. Očekuje se pogoršanje tog omjera u budućnosti.
Demografski pritisak na javne financije
Budući da doprinosi zaposlenih nisu dovoljni za financiranje svih mirovina, države moraju sustav potpomagati poreznim sredstvima. U Njemačkoj subvencija za mirovine ove godine prelazi 100 milijardi eura, a do 2040. bi mogla narasti na preko 150 milijardi, što iznosi oko šest do sedam posto BDP-a. Italija trenutačno troši najviše u Europi, gotovo 16 posto BDP-a, što dodatno pokazuje pritisak demografske promjene na javne financije.
Neke zemlje, poput Švedske i baltičkih država, odlučile su se za sustave u kojima mirovine odgovaraju uplatama – što se uplati, to se i isplati. Taj pristup smanjuje pritisak na državni proračun, ali povećava rizik od siromaštva u starosti, osobito u baltičkim zemljama. Devet država EU-a već povezuje mirovinsku dob s očekivanim životnim vijekom, dok OECD predviđa da bi u budućnosti zakonska dob za umirovljenje mogla dosegnuti i 70 godina ili više.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
