Mirovinski fondovi u masnom plusu: Evo koliko su novca dali za isplatu mirovina
Mirovinski fondovi zaradili su 11,3 milijarde eura otkako su osnovani 2002. godine, a lani su ostvarili rekordne rezultate. Vidljivo je to u rastu prinosa na uplate članova u drugom mirovinskom stupu. Jačaju i ulaganja, a sve više sredstava fondovi prebacuju i mirovinskim društvima za isplatu mirovina. Više umirovljenika iz drugog stupa očekuju nakon 2027. godine, kada će u mirovinu odlaziti prva brojnija generacija, rečeno je na današnjoj konferenciji UMFO-a.
Predsjednik UMFO-a Kristijan Buk | UMFO
Mirovinski fondovi ostvarili su iznimno dobre rezultate u 2025. godini, uz osiguranje rasta i stabilnosti, zaključak je s današnje konferencije Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Obvezni mirovinski fondovi (OMF) upravljali su s 26,5 milijardi eura imovine na kraju prošle godine, što je 3,2 milijarde eura ili 13,9 posto više nego godinu ranije, rekao je predsjednik UMFO-a Kristijan Buk. Da političari moraju prikazati svu štednju u imovinskim karticama, ali ne i onu mirovinsku, naš je portal prvi detektirao ovdje.
Prinosi po kategorijama fonda od tri do osam posto
– Mirovinski fondovi kontinuirano dokazuju sposobnost upravljanja imovinom svojih članova te su dugoročno otporni, pouzdani i učinkoviti, o čemu svjedoči i podatak da su od osnivanja 2002. ukupno zaradili 11,3 milijarde eura dodane vrijednosti svojim članovima. Rekordni prinosi nastavljeni su u 2025. godini, a spadaju među najbolje od početka njihovog rada. U najliberalnijoj kategoriji A ostvareni prinos je 15,99 posto, odnosno prosječno 8,44 posto od osnivanja. U kategoriji B godišnji prinos je iznosio 8,83 posto, a prosječan od osnivanja sada iznosi 5,54 posto. Za kategoriju C prinos je iznosio 2,08 posto, dok je prosječan godišnji prinos od osnivanja 3,25 posto, poručio je čelni čovjek UMFO-a.
Ovakvi rezultati, poručio je Buk, odraz su kako povoljnijih tržišnih uvjeta i pozitivnih makroekonomskih kretanja, tako i dosljedne provedbe dugoročne investicijske strategije, pažljivog upravljanja imovinom, korištenja dobrih investicijskih prilika te daljnje diversifikacije ulaganja. Proteklu 2025. godinu obilježila je postupna stabilizacija globalnih tržišta kapitala uz smanjenje volatilnosti u odnosu na prethodna razdoblja. Kretanja na dioničkim tržištima bila su pretežito pozitivna, potaknuta ublažavanjem inflacijskih pritisaka i prilagodbama monetarne politike vodećih središnjih banaka. Obveznička tržišta zabilježila su oporavak, osobito u segmentu državnih vrijednosnih papira, što je pridonijelo uravnoteženju portfelja institucionalnih ulagatelja.
Predstavljeni rezultati mirovinskih fondova | UMFO
Najveća ulaganja u obveznice, a potom dionice
Na kraju godine obvezni mirovinski fondovi (drugi stup) imali su više od 2,4 milijuna članova, što je 66.000 više nego krajem 2024. godine. U najbrojnijoj B kategoriji bilo je više od 1,8 milijuna članova (75 posto), kategorija A brojala je 522.000 (22 posto), dok je u kategoriji C bilo 82.000 članova (3 posto). Za mirovinu u drugom stupu štedi 600.000 članova više nego što je trenutačnih radnika u Hrvatskoj, a kako je to moguće, pisali smo ovdje.
Ulaganja svih OMF-ova u obveznice na kraju 2025. iznosila su 14,9 milijardi eura, što je činilo 56,2 % ukupne imovine. Zastupljenost ulaganja u dionice na godišnjoj razini bilježi značajan rast, pa su ova ulaganja na kraju prosinca dosegnula 6,5 milijardi eura, odnosno 24,4 % imovine OMF-ova, dok su godinu dana ranije činila 23,1 % imovine. Od ukupnih ulaganja u dionice u 2025., domaće dionice činile su 14,0 %, a strane dionice 10,4 % imovine OMF-ova.
Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,8 milijardi eura, odnosno 10,7 % imovine. Udio ulaganja u alternativne investicijske fondove, domaće i strane, povećao se s 511 milijuna eura u prosincu 2024. godine na 612 milijuna eura krajem 2025. godine. Novac i depoziti činili su na kraju 2025. godine 6,4 % imovine, odnosno 1,7 milijardi eura, dok su godinu ranije činili 4,1 % imovine, odnosno 955 milijuna eura. Na godišnjoj razini vidljivo je i povećanje ulaganja OMF-ova u domaće dionice, obveznice i ostale financijske instrumente. Krajem 2024. godine ta su ulaganja iznosila 14,7 milijardi eura, a na kraju 2025. godine dosegnula su 15,7 milijardi eura, što predstavlja rast od 6,8 posto.
Info: UMFO
Veće isplate iz drugog stupa očekuju se nakon 2027.
Sustav dobrovoljne mirovinske štednje (treći stup) također bilježi rast. Ukupno osam otvorenih i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond imali su nešto više od 495.000 članova krajem 2025., što predstavlja godišnji porast od približno 6,1 posto. Njihova ukupna neto imovina iznosila je 1,66 milijardi eura, dok je na godišnjoj razini povećanje iznosilo skoro 14,5 posto. Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova na godišnjoj razini kretali su se od 1,6 do 16 posto. Kod strukture ulaganja ODMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, 52,2 % imovine, zatim dionice 28,2 % te investicijski fondovi 9,7 posto. Koliko umirovljenika prima mirovinu iz drugog stupa i koliko im iznose osnovne mirovine iz prvog stupa, pisali smo ovdje.
– Krajem 2025. mirovinska osiguravajuća društva ponudila su na izbor mirovine koje se usklađuju i mirovine koje se ne usklađuju (neindeksirane mirovine). Prema podacima REGOS-a, tijekom protekle godine u MOD-ove je iz obveznih mirovinskih fondova preneseno oko 196,5 milijuna eura. Izraženiji rast uplata očekuje se nakon 2027. godine, kada u mirovinu počinje odlaziti prva brojnija generacija obveznika drugog stupa, odnosno više od 30.000 osoba godišnje. Prema podacima mirovinskih osiguravajućih društava, prosječan udio korisnika koji su u oba MOD-a odabrali mirovinu bez usklađivanja iznosio je oko 40 posto. Ovi pokazatelji upućuju na stabilan razvoj sustava isplate mirovina iz drugog stupa te potvrđuju važnost daljnjeg jačanja mogućnosti izbora u skladu s potrebama korisnika, zaključeno je na današnjoj konferenciji.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
