Marin Živković – prvi zastupnik koji je stanje mirovinske štednje objavio u imovinskoj kartici
Saborski zastupnik Možemo! Marin Živković, nakon čitanja našeg teksta, odlučio je uvrstiti podatke o svom mirovinskom računu u imovinsku karticu. Smatra da se načelno ta štednja ne razlikuje od ostalih i želi svojim primjerom potaknuti da se takva praksa, trenutačno dobrovoljna, pretvori u pravilo. Štednja za II. mirovinski stup i dalje je jedina koju dužnosnici ne moraju objaviti.
Marin Živković, saborski zastupnik Možemo! | Foto: Facebook
Saborski zastupnik Možemo! Marin Živković je prvi hrvatski političar koji je unio podatke o stanju na svom računu štednje za II. mirovinski stup u imovinsku karticu, iako je to jedina vrsta štednje koju državni dužnosnici nisu obvezni objaviti. Živković je prijavio da na računu ima 18.605,49 eura, u kategoriji B mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranja.
– Samostalno sam objavio jer je to put ka stvaranju pravila od toga, a mislim i da je korisno da javnost može usporediti odnos te štednje koja korespondira i s plaćom tijekom života s imovinom dužnosnika, Živković je komentirao svoju odluku za naš portal, dodajući da ga je na objavu motivirao naš članak ovdje, s čijim zaključkom se slaže u pogledu izjednačavanja štednje za II. mirovinski stup s ostalim vrstama štednje.
Rasprava o objavi stanja važna je za unapređenje sustava
U navedenom članku, prvi smo upozorili na propust u Pravilniku uslijed objavljivanja imovinskih kartica za 2025. godinu. Naime, političari su dužni objaviti sve vrste štednje i investicija, uključujući ulaganje u III. mirovinski stup, dionice i kriptovalute, osim ulaganja u II. mirovinski stup, kojem se na izdvajanje iz bruto plaće dodaju odgovarajući prinosi.
Vezano uz tu iznimku, obratili smo se Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa s upitom o važnosti dodavanja imena fonda, kategorije i iznosa štednje na imovinsku karticu. Napomenuli smo da bez te informacije nisu vidljiva ulaganja političara prije stupanja na dužnost niti je moguće provjeriti jesu li u sukobu interesa. To je posebno važno u slučajevima kao što su ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ili ministar financija, čije pozicije su nužno vezane uz financijsko tržište, a posljedično i mirovinski sustav. Povjerenstvo, koje je ujedno i odgovorno za obrazac za ispunjavanje imovinskih kartica, našu je argumentaciju tada ocijenilo kao vrijednu za raspravu o mogućim unaprjeđenjima sustava.
Pitanje transparentnosti i ugleda političara
Na primjer, uvidom u imovinsku karticu premijera Andreja Plenkovića, na temelju podatka o njegovoj bruto plaći smo izračunali da je tijekom 2025. godine u II. mirovinski stup uplatio ukupno 5.159,28 eura, o čemu smo pisali ovdje. Istodobno, s obzirom na to da informacije o njegovom članstvu u mirovinskom društvu, pripadnosti kategoriji fonda te iznosu dosadašnjih uplata u mirovinsku štednju nema, mogli smo samo ilustrativno zaključiti da su mu prinosi prošle godine izašli bilo gdje u rasponu od 100 do preko 800 eura. Uz iznos dosadašnjih prinosa od mirovinske štednje, nepoznanica ostaju uplate iz radnog odnosa prije stupanja na poziciju premijera, a koje čine više od polovice ukupnih ulaganja u njegov II. mirovinski stup.
Živkovićeva odluka slijedi primjer Damira Bakića koji je prošli tjedan postao prvi hrvatski političar koji je tu istu informaciju odlučio javno podijeliti, i to na našem portalu, pa njegovo stanje na računu možete provjeriti ovdje. Dokazali su da dužnosnici, iako nisu zakonski obvezani na to, mogu dobrovoljno odlučiti prikazati svoja mirovinska ulaganja. Time doprinose kako vlastitom ugledu tako i transparentnosti sustava.
Inače, vezano uz Živkovićev odabir mirovinskog fonda, učlanjen je u društvo PBZ Croatia osiguranja koje se može pohvaliti da je u kategoriji A ostvarilo najveći godišnji prinos u zadnje tri godine, o čemu smo pisali ovdje. On je usprkos tome odabrao je štednju u blažoj kategoriji B.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
