Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju: Evo što se sve promijenilo

Hrvatski sabor je u studenome 2022. godine izglasao izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju koji je donio tri važne promjene. Najniža mirovina se njime podigla za tri posto, a obiteljske mirovine se sada isplaćuju po podignutom cenzusu i na dva načina. Uz to, nagrađen je rad nakon 65. godine podizanjem mirovinskog faktora za svaki mjesec rada, a proširio se i krug onih koji mogu raditi na pola ili cijelo radno vrijeme uz mirovinu. Sve skupa je na snagu stupilo 1. siječnja 2023.

Hrvatski je sabor jednoglasno, sa 123 glasa za, izglasao izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), koje su na snagu stupile od 1. siječnja. Drugačiji model obiteljskih mirovina, rast najniže mirovine i bonifikacija za ostanak u svijetu rada nakon 65. godine najveće su promjene u odnosu na postojeće propise.

Promjene u obiteljskim mirovinama

Najviše se pričalo o promjeni modela obiteljske mirovine. Prema tome, udovice i udovci imaju pravo birati samo obiteljsku mirovinu, koja će za jednog člana obitelji iznositi 77 posto mirovine pokojnog partnera ili partnerice, umjesto 70 posto ili nastavak primanja vlastite mirovine i još 27 posto obiteljske. Ovo je prvi put da je domaće zakonodavstvo omogućilo isplate dva mirovinska primanja istovremeno.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Već smo spomenuli da se iznos obiteljske mirovine podiže sa 70 na 77 posto. Isplata je moguća i za više članova obitelji u slučaju invaliditeta, nesposobnosti za rad i drugih stanja. Tako su ovim izmjenama i dopunama Zakona obiteljske mirovine za dva člana obitelji s 80 porasle na 88 posto, za tri člana s 90 na 100 posto, a za četiri člana obitelji sa 100 na 110 posto mirovine pokojnika.

Obiteljsku mirovinu, osim u iznimnim slučajevima, tako mogu koristiti osobe starije od 65 godine i do najvišeg iznosa od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM). Kod primanja vlastite i 27-postotnog dijela obiteljske mirovine, taj dio ne može biti niži od tri AVM-a, ali niti veći od 50 posto vlastite mirovine, s tim da je krajnji limit već spomenutih 80 AVM-a.

Nagrada za ostanak na poslu

Udovice i udovci, bez obzira na model obiteljske mirovine koji su odabrali, mogu raditi na pola radnog vremena. Izmijenjenim ZOMO-om proširila se mogućnost rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu ili na puno radno vrijeme uz pola mirovine i na vatrogasce i djelatne vojne osobe umirovljene do 1. siječnja 1999. godine.

Važna je promjena i bonifikacija, odnosno veći mjesečni mirovinski faktor za izračun mirovina zaposlenicima koji u dogovoru s poslodavcem ostanu na svojim radnim mjestima i nakon 65. godine. Njima se mirovinski faktor s 0,34 podignuo na 0,45, što u konačnici, za pet godina produljenog rada donosi 27 posto veću mirovinu. U posljednji je trenutak na sjednici Sabora u studenome prihvaćen i amandman zastupnika HSU-a Silvana Hrelje, koji je zatražio da se na taj način motivira dulji ostanak u svijetu rada i zaposlenika s dugotrajnim stažom. Oni u prosjeku rade oko 42 godine.

Nastavak je to izmjena radnog i mirovinskog zakonodavstva kojim se zbog nedostatka radne snage i loše demografske slike nastoji očuvati gospodarstvo dobrovoljnim ostankom starijih osoba u svijetu rada. Naime, izmjenama i dopunama Zakona o radu, u svijetu rada mogu ostati i nakon 65. godine u dogovoru s poslodavcem, a onima koji u mirovinu ipak odu sa 65 godina se ukida otpremnina i otkazni rok.

Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju utječu i na najniže mirovine

Nadalje, zakonskim je izmjenama omogućen rast najnižih mirovina za tri posto. Koliko će porasti najniže mirovine po posebnim propisima možete vidjeti ovdje.

Od ostalih usvojenih izmjena i dopuna ZOMO-a vrijedi istaknuti izuzimanje od ovrhe djece preminulih osiguranika kojima je obiteljska mirovina jedini prihod te prekid statusa osiguranika obrtnicima i svima koji obavljaju samostalnu djelatnost, a u mirovanju su na osobni zahtjev.

Za provedbu donesenih izmjena i dopuna Zakona, država je u proračunu osigurala dodatnih 1,3 milijarde kuna, u 2024. 1,5 milijardi, a u 2025. godini 1,6 milijardi, odnosno ukupno više od 4,5 milijardi kuna.