[KOMENTAR] Prvo su vas stavili pod ključ, a sada će vas pozvati da glasate na izborima
Prema svemu sudeći, Hrvatska će na parlamentarne izbore već ovoga ljeta. Spominju se razni datumi, najčešće nekad sredinom srpnja. Koji su uopće argumenti za i protiv održavanja izbora na ljeto? Što političari ove godine uopće mogu obećati umirovljenicima?
Foto: Youtube screenshot
HDZ je u proteklih par tjedana izgurao ideju da se parlamentarni izbori održe uskoro, usred ljeta, umjesto u rujnu kada im ističe mandat. Kada ni najbolji svjetski epidemiolozi ne znaju hoće li na jesen doći drugi val epidemije koronavirusa, HDZ će se postaviti kao da hoće – sada je stanje dobro, a to znači da bi trebali održati izbore dok je još uvijek moguće.
Podsjetimo samo da će to biti drugi veliki izbori u jeku pandemije. Niste valjda zaboravili da je HDZ u ožujku održao unutarstranačke izbore na koje je izašlo nešto manje od 100 tisuća birača. Tri dana nakon tih izbora zatvorili su zemlju zbog opasnosti od epidemije. Danas, dva mjeseca nakon toga spremni su pozvati starije kojima su govorili da ne smiju izlaziti iz kuće kako bi im stariji osigurali još jedan mandat.
Epidemiološki ili gospodarski razlozi?
Ima li doista namjera HDZ-a da izbore održi što prije najviše veze s epidemiološkom situacijom? Naime, ekonomske krize ne dolaze preko noći. Kod nas je najavljen pad BDP-a od 9,4 posto, iako brojni analitičari smatraju izglednim da će pad biti dvoznamenkast. Najveći problemi uslijedit će, gle čuda, neposredno poslije ljeta, kada se turistička sezona izjalovi. Sredinom šestog mjeseca Vlada će poduzetnicima prestati financirati 4.000 kuna po zaposleniku, a pitanje je hoće li se baš svi oni moći oporaviti u novonormalnom svijetu.
Istraživanja pokazuju da su ljudi prestali ići u kafiće i restorane i prije nego što su zabrane rada stupile na snagu, a zaziranja od javnih mjesta nastavit će se i nakon što se otvore. Uostalom, čak i da kafići nakon dozvole rada dnevno popune baš svako raspoloživo mjesto, mjere fizičkog distanciranja će im onemogućiti da svoje lokale stave u puni pogon. Prošle godine si mogao nagurati 100 ljudi u lokal u jednom trenutku, sada smiješ samo 30.
Sve to moglo bi imati dodatne negativne posljedice za ekonomiju, koje će po brojnim prognozama – postati osjetno vidljive tek nakon ljeta. Recesija i rast nezaposlenosti su neprijatelji bilo kojoj Vladi, a tada bi osvajanje još jednog mandata postao iznimno težak zadatak. Sada je dojam da je sve u redu, a HDZ je na krilima Stožera postao još popularniji. Virus se nije masovnije proširio Hrvatskom, a požari u gospodarstvu izgledaju kao da su ugašeni. Idealan trenutak za osigurati se na još četiri godine, zar ne?
Kampanja – što uopće obećati umirovljenicima ovoga puta?
Teško je zamisliti kako će izgledati izbori usred pandemije. Kako uopće održati kampanju u ovakvim uvjetima? Hoće li političari morati tražiti propusnice kako bi svoj program predstavljali od županije do županije? Kakva će biti pravila, koliko ljudi će smjeti doći na skup? Tko će kuhati i dijelit besplatni grah s kobasicama upitne kvalitete, molim Stožer da napravi epidemiološki okvir za sve te situacije.
Koje bi uopće interesantne teme mogli staviti na stol? Bojimo se da će vrlo malo njih biti u direktnoj vezi s ogromnim biračkim tijelom kojeg čine umirovljenici. Nema više cjelovite mirovinske reforme – srušena je. Hoće li opet obećati da će izgraditi nove domove za starije u Hrvatskoj, pa ne napraviti ništa po tom pitanju? Već viđen trik. Uostalom, tko bi sada uopće htio u takve domove, koji su zaključani mjesecima i gdje je rizik od smrti od Covida-19 najveći u Europi?
Hoće li na stol staviti neki oblik rasta mirovina? Jasno je da za takvo nešto nemamo ni sredstava jer se i zadužujemo kako bi ovih par mjeseci prošlo bez većih društvenih nemira.
S druge strane, pozitivna je vijest da se intenzivnije nego ikada prije priča o starim boljkama naše države – teritorijalnom ustroju lokalne i područne samouprave, ekonomskoj ovisnosti o turizmu, uhljebljenim političarima na mjestima gdje ih ne bi trebalo biti itd. Ali – možemo li ta pitanja povjeriti u ruke strankama koje su sve te probleme same izazvale? Nije bivši gradonačelnik Omiša, povjesničar Ivan Škaričić, s Marsa pao na mjesto ravnatelja splitskog Doma za starije i nemoćne, netko ga je tamo uhljebio.
Ishod izbora mogao bi biti problematičan
Ne zaboravimo da smo na parlamentarne izbore morali ići i 2015. i 2016. godine. Davno su prošla vremena kada jedna stranka može bez većih problema samostalno osvojiti potrebnu saborsku većinu. Teoretski, Hrvatska je mogla imati još jedne parlamentarne izbore u 2017. godini nakon što je pod upitnik došla Plenkovićeva saborska većina kada su izbacili Most iz Vlade. Međutim, to su riješili tako što je u Vladu ušao HNS i jer je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić vladajućima iznajmio svoju impresivnu kolekciju neimpresivnih žetončića.
Ako se taj trend izbora bez jasnih ishoda nastavi, moguće je da nakon parlamentarnih izbora nitko od najvećih stranaka neće moći prikupiti dovoljan broj mandata i da uz pomoć neke koalicije teško skupi potrebnu većinu u Saboru. To bi bio uvod u neku vrstu izborne krize koje u biti znače da će ili doći do velikog kompromisa između stranaka s najviše mandata (tzv. velika koalicija) ili ćemo ponavljati izbore dok se osvojeni mandati ne poslože na takav način da netko može skrojiti stabilnu parlamentarnu većinu.
Stručnjaci kažu da izborna kampanja počinje prvoga dana kada ste osvojili izbore. Sve što radite trebala bi biti priprema za osvajanje novog mandata. Ta kampanja se posebice postaje intenzivna u zadnjoj godini mandata. Ako nekome još nije jasno, već neko vrijeme smo u predizbornoj kampanji, a ona je ona možda najčudnija od svih do sada.
