Život s celijakijom: ‘Gluten nazivam mišjim otrovom; Tko se malo otruje njime već ima simptome
Danas je Međunarodni dan celijakije, autoimune bolesti koja utječe na razne organe i upalne procese u tijelu, a za nju ne postoji lijek. Jedini način kako bolest može biti pod kontrolom je izbjegavanje glutena, proteina koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i nekim drugim žitaricama. U Hrvatskoj se procjenjuje da ima oko 40.000 ljudi s celijakijom, što je oko jedan posto ukupne populacije, ali ovaj broj može biti i veći jer u većini slučajeva bolest prolazi ispod radara. Svoje iskustvo s ovom bolešću nam je ispričala i umirovljenica Silvana, a detalje smo saznali i iz Splitsko-Dalmatinskog Društva za Celijakiju.
Zabrinuta starija žena | Ilustracija: Rawpixel
Celijakija je opasna bolest koja može uzrokovati brojne druge bolesti i stanja, a znatno utječe i na kvalitetu života. Ključno je izbjegavati gluten u prehrani kako ne bi došlo do problema, a bolest se ne može izliječiti, ali osoba može normalno živjeti kada se pridržava prehrane. Svoje iskustvo je s nama podijelila 62-godišnja Silvana kojoj je bolest dijagnosticirana prije deset godina, iako je simptome imala i ranije.
‘Celijakiju sam imala puno prije postavljene dijagnoze’
Kako smo saznali iz Splitsko-Dalmatinskog Društva za Celijakiju, bolest se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a najčešće se dijagnosticira u mlađim danima. Ipak, s obzirom na razne simptome koji se pojavljuju često se može zamijeniti i s drugim bolestima i stanjima, što je bio slučaj i kod Silvane. Ona je pravu dijagnozu dobila tek prije deset godina, a priznala nam je da je u mladosti imala razne probleme koji su očito bili posljedica celijakije.
– Kao mlada sam imala probleme s menstrualnim ciklusom, ali to se pripisivalo mojem aktivnom životu jer sam bila gimnastičarka i uvijek u sportu. Na upit liječnika zašto nemam redovitu menstruaciju sam dobila odgovor da je sve u redu i da budem sretna što sam je uopće dobila. Osim toga, često sam imala i razne probavne probleme i bolio me trbuh pa bih često sa sobom nosila posebnu prehranu. Zapravo su mi se već tada pojavili simptomi bolesti, ali ih nisam povezivala s prehranom. Nisam znala da se radi o celijakiji jer se nije toliko ni znalo o toj bolesti. Očito sam celijakiju imala i puno prije nego mi je dijagnosticirana, rekla nam je Silvana.
Kako smo saznali iz Društva, kada se bolest otkrije u kasnijoj fazi života, može doći do komplikacija, kao što su anemija, osteoporoza i povećan rizik od drugih autoimunih bolesti. To nam je potvrdila i Silvana.
Celijakija je više od jednog simptoma
Silvana je pravu dijagnozu dobila kada ju je liječnica poslala na testiranje jer joj nije bilo dobro i od tada mora paziti što jede.
-Testirala sam se kada je tijelo oslabjelo. Prvo je naslijedila dijeta pa sam dobila brašno. Onda mi se otkrilo da imam problema i s intolerancijom na laktozu, kao i na histamin. Pojavili su se i problemi sa štitnjačom koji često dolaze uz celijakiju. Imam problema i s osteoartritisom, kao i s leđima i grčevima u nogama. Nekada se ne mogu dignuti iz kreveta od glavobolje i bolova. To je više bolesti. Boli vas više organa i sve su upalni procesi, objasnila nam je Silvana.
Kako nam je priznala, kada ‘prekardaši’ ima razne probleme, a dodala je i kako joj je celijakija izazvala i druge upalne procese u tijelu.
– Moram paziti što jedem i uzimati razne dodatke i vitamine zbog intolerancije na enzim histamin i laktozu. Kada pojedem nešto iza djece ili nešto što ne smijem mi nije dobro i onda smo opet na početku. Osim toga, ima i nekoliko slučajeva u obitelji koji isto imaju ovu bolest. Kćerka je isto bila na posebnoj prehrani do udaje, a unuče mi isto ima predispoziciju za intoleranciju na gluten.
Ipak, kako biste znali na vrijeme prepoznati ovu bolest treba obratiti pažnju na njezine simptome, a to su:
- Bolovi u trbuhu
- Nadutost i plinovi
- Proljev ili zatvor
- Mučnina i povraćanje
- Gubitak težine
- Umor i slabost
- Anemija
- Kožni osip
- Glavobolje
- Depresija i anksioznost
S druge strane, kako su nam objasnili iz Društva za celijakiju, neki ljudi nemaju nikakve simptome ili imaju blage simptome. Ovo se onda naziva i ‘tiha’ ili ‘asimptomatska’ celijakija. Ipak i ovakva vrsta bolesti može uzrokovati oštećenje crijeva i smanjenu apsorpciju hranjivih tvari.
Što mogu jesti osobe s celijakijom?
Kako su nam rekli iz Društva za celijakiju, osobe s celijakijom mogu jesti ove namirnice:
- Riža
- Kukuruz
- Heljda
- Quinoa
- Prosena kaša
- Leća
- Grašak
- Sjemenke i orašasti plodovi
- Sve svježe voće i povrće
- Meso, riba i jaja
- Mliječni proizvodi koji ne sadrže gluten, kao što su sirevi, jogurt i mlijeko.
– Važno je napomenuti da osobe s celijakijom trebaju biti pažljive pri kupovini hrane i pažljivo proučavati deklaracije na proizvodima kako bi osigurale da ne sadrže gluten. Također, trebaju izbjegavati kontaminaciju hrane koja nije bez glutena tijekom pripreme hrane, skladištenja ili posluživanja, dodali su iz Splitsko-dalmatinskog društva za celijakiju.
Također, osobe koje znaju da imaju celijakiju, a ne pridržavaju se pravilnog načina prehrane mogu imati razne druge probleme u tijelu. Imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih bolesti, poput dijabetesa tipa I, multiple skleroze ili autoimunog tireoiditisa. Mogu imati upalu i oštećenje sluznice tankog crijeva. To oštećenje može dovesti do problema s apsorpcijom hranjivih tvari iz hrane, što može uzrokovati dugotrajne zdravstvene probleme, kao što su probavni problemi.
Postoji li lijek za celijakiju?
Ne postoji lijek za ovu bolesti. Jedina terapija je adekvatna prehrana koje se treba pridržavati cijeli život, a koja i nije toliko jeftina. Dobra je vijest da osoba koja ima celijakiju može normalno živjeti, uz dovoljno opreza.
– Oni koji imaju celijakiju ili intoleranciju ili alergiju na gluten moraju se držati posebne prehrane bez ovog proteina. Ako se ne pridržavate, dolazi do drugih bolesti i simptoma. Ako se držite stroge dijete, smanjit će se upalni proces i to je onda dobro. Ipak i kada su nalazi dobri, svejedno treba paziti na prehranu jer se u suprotnome opet vraća kronična bol. To je bolest za cijeli život. Celijakija je zakamuflirana bolest, kao kameleon, objasnila je umirovljenica.
Ipak, osobe koje boluju od celijakije na recept dobivaju posebno brašno bez glutena, ali s njime treba znati raditi i paziti da se ne dodiruje s glutenom.
– Ja si mogu priuštiti posebne namirnice, ali ima osoba koje ne mogu. Na recept dobivam brašno, u mjesec dana dobijem deset pakiranja brašna. Nekada je to i puno, a nekada i premalo jer se ovo brašno drugačije ponaša od ‘običnog’ brašna. Naime, teže se razvlači i ne daje tijestu elastičnost pa neki recepti i ne ispadnu kako treba i onda moram baciti napravljeno, rekla nam je Silvana.
Osim što moraju paziti na prehranu, treba paziti i da se brašno bez glutena kod pripreme jela ne dodiruje s običnim brašnom, a na probleme osobe s ovom bolešću nailaze na svakom koraku.
– Toliko mi smeta gluten da kada radim za goste jela s običnim brašnom, nakon toga mi se pojave zanoktice i koža oko noktiju me boli. Ja gluten nazivam mišjim otrovom. Možda je to malo grubo, ali tako ga doživljavam. Tko se malo otruje njime već ima simptome kao što su glavobolja, problemi sa stolicom, upalni procesi. To je grozno, otkrila nam je umirovljenica.
Domovi za starije osobe rijetko imaju prilagođen jelovnik
Važno je i redovito pratiti stanje kod liječnika, odnosno pratiti razinu antitijela i razinu hranjivih tvari u krvi, kako bi se osiguralo da prehrana bez glutena pravilno funkcionira i da nema oštećenja crijeva.
Osobe koje imaju celijakiju trebaju paziti i kada jedu u restoranima, a kako nam je rekla Silvana domovi za starije rijetko imaju posebno prilagođene jelovnike bez glutena jer im je to skupo pa se i ovdje treba snalaziti.
– U domovima za starije ili u hotelu nemaju posebne jelovnike. Uvijek se radi hrana na istome stolu, a to isto nije dobro jer dolazi do kontaminacije. Isti problem se javlja i u bolnicama. Ako imaš novce za dom i hranu, opet vjerojatno nećeš dobiti adekvatnu hranu i skrb i opet će biti problema.
Kako se postavlja dijagnoza celijakije?
Postavljanje dijagnoze celijakije nije uvijek lako, jer simptomi mogu biti slični drugim bolestima, a neki ljudi s celijakijom nemaju simptome ili imaju blage simptome. Dijagnostički postupci uključuju krvne pretrage za specifična antitijela i biopsiju tankog crijeva kako bi se utvrdilo postoji li oštećenje sluznice tankog crijeva. Međutim, postupak dijagnostike može biti kompliciran ako se osoba već nalazi na prehrani bez glutena, što može utjecati na rezultate testova.
Važno je educirati se o prehrani bez glutena i biti svjesni svih namirnica koje sadrže gluten kako bi se izbjegla slučajna konzumacija hrane koja može uzrokovati simptome i zdravstvene probleme. Osobe s celijakijom također mogu tražiti potporu obitelji i prijatelja kako bi se lakše prilagodile na prehranu bez glutena i smanjile stresne situacije koje mogu dovesti do konzumiranja hrane koja sadrži gluten.
– Preporučila bih dobru edukaciju i druženje, da se priča o ovoj bolesti i da se bude uporan u promoviranju znanja o ovoj bolesti. Potrebno je znanje i podizanje svijesti o simptomima i dijagnozi bolesti. Dobro je biti u udruzi i družiti se s ljudima, savjetovala je Silvana za kraj.
