Jesu li umirovljenici trošak? Za mirovine plaćaju i potrošnjom kojom pune proračun!

Stalno slušamo kako za isplatu mirovina nema dovoljno novca te kako je razliku potrebno namiriti iz proračuna. No, čime se puni proračun ako ne porezima? Pritom, umirovljenici su jedna od najvećih skupina potrošača. Mogu li onda oni biti promatrani kao trošak države?

Kada političari govore o umirovljenicima, često ih prikazuju kao skupinu građana koji su na neki način trošak države, za čiju isplatu mirovina godišnje nedostaje 17 milijardi kuna. Pritom se često zaboravlja da su naši stariji građani i veliki potrošači, tim više jer čine milijunsku populaciju. Isto tako, iznos koji se namiruje iz proračuna za isplatu mirovina također su jednim dijelom osigurali umirovljenici svojom potrošnjom, odnosno plaćanjem poreza kojima se puni državni proračun.

Režije, lijekovi, namirnice… popis troškova poprilično je dugačak, i on ne pita za visinu mirovine jer platiti struju i jesti se mora, kao i popiti lijek.

Da su umirovljenici doista veliki potrošači upozorio je brojkom prošlog mjeseca i HSU-ov Silvano Hrelja koji je gostujući u HRT-ovom Otvorenom naveo da godišnje potroše 41 milijardu kuna. Ugrubo, značilo bi to oko deset milijardi koje se državi vrate kroz PDV, što je 60 posto iznosa koji nedostaje za isplatu mirovina.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Da umirovljenici proporcionalno uplaćuju najviše poreza na dodanu vrijednost upozorava i Miodrag Šajatović za Lider.

“Dakle, državnomu mirovinskom fondu na godinu nedostaje spomenutih 17 milijardi kuna da isplati mirovine. Onda se taj iznos povuče iz državnog proračuna. Odakle državnom proračunu novac? Iz poreza? Koji je najizdašniji porez? PDV. Tko proporcionalno uplaćuje najviše PDV-a trošenjem na hranu i ostali ‘špeceraj’? Oni s najnižim primanjima. A to su velikim dijelom umirovljenici” – kaže Šajatović.

Plaćanjem svakog troška, hrvatski penzić, odnosno njih oko milijun, plaća i 25 posto poreza na dodanu vrijednost. Taj novac završi u državnoj blagajni te se od njega isplaćuju mirovine.

Također, svojevrsnu nepravdu stvara i sam sustav međugeneracijske solidarnosti kroz prvi mirovinsku stup, jer su iz njega financirani svi, bez obzira na staž i omjer uplaćenih doprinosa i visine mirovine.