Kada pogledate ove grafove o starijim Hrvatima u odnosu na EU, sve će vam biti jasno

Drugi dio konferencije ‘Zašto je 67 previše’ fokusirao se na nešto konkretniji problem – prijevremeno umirovljenje i starije radnike. Izvanredni profesor dr. sc. Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu prezentirao je ogromno istraživanje nad zaposlenicima starijim od 50 godina. Znanstveni rad su napravili psiholozi dr. Zvonimir Galić i dr. Maja Parmač Kovačić s Filozofskog fakulteta te ekonomistica dr. Maja Vehovec iz Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Na konferenciji “Zašto je 67 previše” psiholog i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Zvonimir Galić ukratko je predstavio ogromno istraživanje koji fokus stavlja na kvalitetu rada nakon 50. godine i mogućim razlozima prijevremenog umirovljenja. Prijevremeni umirovljenici u Hrvatskoj po nedavno uvedenoj mirovinskoj reformi mogu imati i do 18 posto trajno umanjenu mirovinu, a njihov broj kontinuirano raste u umirovljeničkom korpusu. Rad je nedavno izašao u časopisu Društvena istraživanja.

Mnogi će reći da su ih poslodavci otjerali, da nisu imali izbora, firme su odlazile u stečaj – svima vam je poznata priča. Međutim, istraživanje sugerira kako bi razlozi mogli biti puno dublji, a barem dio njih leži u tome kako se uopće rad svijeta odnosi prema zaposlenicima koji su prevalili 50. godinu.

U uvodu, Galić iznosi dva zabrinjavajuća podatka:

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

• Čak 39 posto radnika odlučuje se na prijevremeno umirovljenje
• Stope participacije starijih radnika na tržištu rada u RH su značajno niže nego u ostatku EU, s trendom daljnjeg smanjivanja

U Hrvatskoj, prema podatcima iz 2016. godine, samo 42.3 posto radnika u dobi 55-64 bilo je u svijetu rada, dok je u EU to bliže brojci od 60 posto. Što mislite kako će biti s još starijima, u dobnoj skupini 65+?

Istraživanje provedeno nad preko 70 tisuća ljudi iz Hrvatske i ostatka EU

Kako kaže profesor Galić, istraživači u društvenim znanostima rijetko kada imaju priliku provoditi istraživanja nad ogromnim uzorcima poput ovoga. Podatci su došli od European Working Condition Survey koju provodi agencija Eurofund, a iz svake zemlje broj ispitanika je bio veći od tisuću.

Identificirali su četiri domene u kojima ljudi zadovoljavaju svoje važne potrebe na poslu. To su:

• Ekonomska sigurnost
• Socijalni odnosi na poslu
• Smislenost posla
• Autonomija na poslu / sudjelovanje u donošenju odluka

Kako bi došli do tih podataka, ispitanike su davali tvrdnje s kojima su se mogli više ili manje složiti. Primjer pitanja za četiri navedene kategorije glasi:

• “Dobro sam plaćen za posao koji radim.” – ekonomska sigurnost
• “Imam dobre prijatelje na poslu” – socijalni odnosi na poslu
• “Imam osjećaj da radim koristan posao” – smislenost posla
• “Mogu utjecati na odluke koje su važne za moj posao” – autonomija na poslu i sudjelovanje u donošenju odluka.

Grafovi su zastrašujući

Europska istraživanja, na kojima se temelji i ova analiza, provedeni su 2010. i 2015. godine. Europa je podijeljena na tri dijela:

• “Stara” Europa (najrazvijenije zemlje) – EU17
• Tranzicijske europske zemlje (usporedive s Hrvatskom) – EU10
• Hrvatska

I sami radnici su podijeljeni na one mlađe i starije od 50 godina. Na grafovima su stariji radnici predstavljeni u narančastoj krivulji, dok su mlađi od 50 predstavljeni plavom krivuljom.

Ekonomska sigurnost:

Kao što vidite, Hrvatska je daleko od najrazvijenijih zemalja. I dok smo se 2010. godine mogli još “pohvaliti” kako smo u boljoj ekonomskoj situaciji od drugih tranzicijskih zemalja, one su nas uvelike prestigle za samo pet godina. Hrvatska je po tim parametrima, u odnosu na EU, najgora.

Foto: Ekonomska sigurnost, Youtube screenshotSocijalni odnosi na poslu:

Što se tiče društvenih odnosa na poslu, Hrvati su 2010. bili napredniji i od istočne i od zapadne Europe. Međutim, pet godina kasnije (u tih pet godina je trajala recesija), dobili smo obrnute podatke.

“Jedino objašnjenje koje ja sad mogu iz rukava izvući sad je da je produžena kriza i stvari koje su se dogodile tijekom su narušile, tj. utjecale na odnose među samim zaposlenicima”, objašnjava Galić.

Stariji ljudi vide svoj posao smislenijim od mlađih

Jedan od rijetkih grafova gdje stariji radnici postižu bolje rezultate su u kategoriji smislenosti posla. Ali za to nije zaslužna Hrvatska, budući da su rezultati na razini cijele EU jednake kao i kod nas. U odnosu na 2010. i 2015., nije bilo previše promjene.

Autonomija/sudjelovanje u odlučivanju

Sada dolazimo do ogromnog problema.

“Kad ste stariji radnik, u zapadnoj Europi, što ste stariji imate veću mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka na vašim radnim mjestima. U Hrvatskoj je situacija obrnuta. I 2015. smo dobili isti graf.

Ponavljam, u zapadnoj Europi, što ste stariji – više vas se pita, imate veću mogućnost sudjelovanja u odlučivanju, kod nas dolazi do inverzije”, objašnjava Galić.

Zaključak istraživanja nas navodi na to da su ljudi u zapadnoj Europi zadovoljniji na svojim radnim mjestima (dulje i rade), dok su u Hrvatskoj najmanje zadovoljni. To su još neki dodatni faktori koji mogu poslužiti kao objašnjenje zašto ljudi u Hrvatskoj toliko često idu u prijevremene mirovine.

Galić zaključuje kako hrvatsko tržište rada ne zadovoljava ključne potrebe svojih zaposlenika. Do 2010. godine smo “kaskali” za zapadnom Europom, a već 2015. zaostajemo za čitavom Europom.

“Prema psihologijskim teorijama, nezadovoljavanje važnih potreba na poslu dovodi do psihološkog povlačenja koje može imati tri moguće manifestacije:

• smanjenja motivacija za rad
• odlazak na drugi posao
• rano umirovljenje”, zaključuje Galić.

Jedna od preporuka koju Galić navodi jest i “bolje koristiti kumulirano znanje i iskustvo starijih zaposlenika”, a to je poentirao izjavom kako općenito moramo početi ljude smatrati ključnim strateškim potencijalom.