Ekonomski stručnjak: Nebitno je hoćemo li raditi do 65 ili 67, mirovine će biti male

Sindikati su najavili da će uskoro predati prikupljene potpise Saboru, ali priča o referendumu i mirovinskoj reformi ne prestaje. To je dobra stvar i za umirovljenike i za one koji će to tek postati, jer je mirovinski sustav i većini građan i dalje nedovoljno transparentan.

Politički analitičar Darijo Čerpinko i ekonomski analitičar Andrej Grubišić su za Al Jazeeru Balkans komentirali rasplet referendumske inicijative ’67 je previše’.

Čerpinko: Povlaštene se ne dira, reforma se lomi preko leđa najslabijih

Čerpinko smatra da je više razloga zašto su građani dali između 600 i 700 tisuća potpisa. Općeniti protest protiv Vlade je među češće spominjanima, ali tu su i neki specifični – povlaštene mirovine. U svakom slučaju, Čerpinko smatra kako se velik dio građana ne slaže s reformama i načinom na koji se one provode:

“Dio građana dobro je prihvatio poruku da se reforme opet lome preko leđa najslabijih, a da se u povlaštene ne dira. To je, također, određeni broj građana dovel odo potpisnih mjesta”, kazao je Čerpinko za Al Jazeeru.

Smatra kako u Hrvatskoj još nije bilo reforme čiji je teret pravedno raspoređen kroz sve slojeve društva pa bilo koja reforma koja troškove prebacuje samo na dio građana – ne može imati široku potporu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dodaje kako Vlada ima mnogo prostora da referendum prolongira i pretpostavlja kako će se u cijelu priču uskoro uključiti i Ustavni sud. Isti Ustavni sud koji nema ujednačen način niti brzinu donošenja odluka.

“S katastrofalnim pravosuđem, kakvo je hrvatsko, sve su opcije otvorene. Ali, čak i ako ne bude određenog političkog dogovora ili trgovine s Ustavnim sudom, najgore što se ovoj Vladi može dogoditi je da na neko vrijeme odustane od reformi”, zaključuje.

Grubišić: Građani su u zabludi ako misle da će država osigurati bolje mirovine

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić pak smatra da su građani u zabludi ako misle da će im država osigurati bolje mirovine. Sustav to naprosto ne omogućuje:

“Mali broj zaposlenih puta relativno nedostatna produktivnost ili mala produktivnost tih radnih mjesta sugerira da jako malo novaca ova ekonomija kreira za one koji su danas u mirovini, i to je jedan od ključnih razloga zašto današnji umirovljenici dobivaju tako malu mirovinu”, kazao je.

Smatra da je nebitno hoće li umirovljenici u mirovinu sa 67 ili 65 godina, jer nijedno od to dvoje ne rješava ključni problem koji leži u gospodarstvu.

Novi mirovinski sustav

Grubišić je i ranije u javnosti obrazlagao svoj prijedlog mirovinske reforme. On smatra da trebamo napustiti sustav međugeneracijske solidarnosti i prebaciti se na individualnu štednju po principu da radnici za vrijeme radnog vijeka uplaćuju za svoju mirovinu.

“Baš zato što vam se veći dio troši u prvom mirovinskom stupu vi jako malo ulažete za sebe. Projekcije pokazuju da bez obzira radio 65 ili 67 godina, imat ćeš jako malu mirovinu i nebitno je da li će to u terminima realne kupovne moći biti 300 i nešto eura kao što je danas ili 320 – i jedno i drugo će onemogućiti neki normalan i pristojan, čovjeka dostojanstven život”, kazao je.

Grubišić smatra da moramo raskrstiti s današnjim mirovinskim sustavom. Svim umirovljenicima država bi trebala osigurati sredstva iz kojih će im isplaćivati mirovine, a svi mladi bi uplaćivali po novom modelu – svatko za sebe. To bi bio poprilično skup potez, ali Grubišić smatra da je izvediv:

“Tu su deseci milijardi kuna koji se troše na vrlo upitan i diskutabilan način. Radi se o prekomjernoj potrošnji i jednostavno tu potrošnju treba reducirati i onda će ostati dovoljno novca da se nastave servisirati obveze u prvom mirovinskom stupu”, objasnio je.

Za nekih 30 do 40 godina, današnji mladi ljudi bi odlazili u mirovinu koja ne bi bila teret tadašnjih radnika, nego bi si jednostanvo isplatili ono što su uplaćivali čitav život.