Male mirovine ugrožavaju dostojanstvo, vode u izolaciju, ali i diskriminaciju

Kada govorimo o malenim mirovina, onda se najčešće zaustavimo već kog činjenične nemogućnosti da od svojih primanja podmirimo osnovne, a kamo li dodatne životne potrebe. Međutim, male mirovine okidač su za čitav niz ostalih negativnih društveno-ekonomskih posljedica. Tko nema, ne troši, tko ne troši, zatvara se u kuću, gubi samopoštovanje, a prestaju ga poštivati i drugi. Kada tomu pridodamo starost i fizičku nemoć, male mirovine postaju temeljno pitanje ljudskog dostojanstva. A gdje nema dostojanstva, ima diskriminacije i nasilja…

Čovjek koji nema dovoljne prihode, ne može kupiti svu potrebnu hranu, platiti režije, a ne može kupiti ni zdravlje, jer mu ono, između ostalog, ovisi o lijekovima i namirnicama za koje nema novca. Takva materijalna situacija dugoročno vodi u povlačenje, nepoštivanje samoga sebe i neuvažavanja od strane okoline, a vrlo često u diskriminaciju te u konačnici – nasilje. Na ovaj problem upozorava već godinama i pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Samo tri od deset kućanstava ima za preživjeti mjesec

Navodi u svom novom Izvješću kako su se starije osobe u „Akcijski orijentiranom istraživanju o nasilju nad starijim osobama na području sjeverne Hrvatske“ izjasnili da ih društvo često smatra teretom, uz izjave da ih je previše u odnosu na broj zaposlenih te da ih se podcjenjuje i ismijava.

Umirovljenica (59) morala u prijevremenu mirovinu, gubi 5.000 kuna godišnje!

“Mirovine su nam među najnižima u Europskoj uniji. Za razliku od 18,2% osoba starijih od 65 u EU, u Hrvatskoj  ih je tijekom 2019. čak 32,8% bilo izloženo riziku od siromaštva. Takvo siromaštvo ugrožava im dostojanstvo, a uz zdravstvene probleme koji ih prate, dovodi do socijalne izolacije koja negativno utječe i na psihičko zdravlje” – zaključuje Vidović.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Prema podacima iz multidisciplinarnog međunarodnog istraživanja o zdravlju, umirovljenju, socio-ekonomskom statusu, socijalnim i obiteljskim mrežama osoba u dobi od 50+ (SHARE), osobe starije životne dobi u Hrvatskoj žive kraće, uz više lijekova i sa znatno manje novca od svojih vršnjaka iz EU. Samo tri od deset kućanstava u kojima žive osobe starije od 50 ima dovoljno novca za preživjeti mjesec.

Diskriminirani i u radu i u skrbi

Prema podacima HZZ-a, radnici stariji od 55 godina najviše su obuhvaćeni i kolektivnim viškovima. S malim šansama za ponovno zapošljavanje, oni čine 33,3% ukupnog broja nezaposlenih. U takvoj situaciji s prvim uvjetima odlaze u prijevremenu mirovinu koja se, zbog umanjenja polaznog faktora izračuna, trajno umanjuje.

Pučka pravobraniteljica je i Ministarstvu rada i mirovinskog sustava izdala i novu preporuku da dodatno uredi institut zapošljavanja umirovljenika radi točnog definiranja tko, pod kojim uvjetima i gdje može raditi do pola radnog vremena bez gubitka prava na mirovinu.

Briga o starijima ugrožena je i krajnje nedostatnim smještajnim kapacitetima u domovima. Istovremeno, članovi obitelji koji skrbe o njima ne mogu dobiti status njegovatelja, što država neprestano odgađa za neko “bolje” sutra.

Vidović kao dio diskriminacije starijih vidi i uvođenje naknade za podizanje gotovine na šalterima banaka, što uglavnom čine umirovljenici.