Za 35 godina staža dobila 1.860 kuna mirovine: “Osjećala sam se jadno i poniženo”
Kada dobiju rješenje o mirovini, umirovljenici često ostaju zatečeni iznosom, nadajući se da je možda došlo do greške ili ako nije, da će barem u budućnosti doći do rasta mirovina koje sve više zaostaju za plaćama i troškovima života. Jedino što dotad preostaje je žaliti se na razne adrese. Jedno takvo pismo očajne umirovljenice stiglo je i na adresu pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Umirovljenica je, naime, nakon 35 godina rada dobila samo 1.860 kuna mirovine.
Ilustracija: Unsplash
“Dobila sam iznos mirovine za 35 godina staža i 56 i pol godina starosti 1.460 kuna, plus dodatak od 399 kuna, to je 1.860 kuna, što je ponižavajuće, dno-dna, osjećala sam se kao čovjek jadno i poniženo. U mirovinski fond sam uplaćivala velike doprinose pa sam smatrala da ću imati dobru mirovinu. Obraćala sam se nadležnoj ustanovi u Rijeci, međutim naišla sam na ponižavanje, da neka budem sretna da sam i to dobila… nalazim se u jako teškoj financijskoj situaciji, stižu mi ovrhe…” – požalila se jedna umirovljenica na adresu pučke pravobraniteljice Lore Vidović.
Kritika reforme od strane Europske komisije
Radnica je očito u prijevremenu mirovinu otišla prije mirovinske reforme, kada je penalizacija bila veća, što je utjecalo na njezinu mirovinu. Ukoliko je otišla 2019. godine, ta joj je nepravda morala biti ispravljena nakon što su Sindikati rada uspjeli izboriti povoljnije uvjete, pri čemu je umanjenje mirovine smanjeno na 0,2 posto po mjesecu. Zaustavljeno je i povećanje dobi za umirovljenje, proširene mogućnosti rada za umirovljenike, uveden staž po djetetu, a najniže mirovine povećane su za 3,13 posto.
Ipak, Europska komisija u Izvješću za Hrvatsku u ovoj godini navodi da su ključni elementi mirovinske reforme ukinuti prije početka njihove provedbe, pri čemu nisu zamijenjeni
vjerodostojnim protumjerama, a usprkos ranijoj preporuci, nije došlo niti do usklađivanja mirovina
ostvarenih po općem i posebnim propisima, iako Ministarstvo rada i mirovinskog sustava navodi da će jedan od prioriteta u narednom razdoblju biti analiza kompleksnog sustava mirovina ostvarenih po posebnim propisima, no bez konkretnih rokova.
Dugotrajna čekanja rješenja o mirovini
Mirovine su i dalje ostale male, pri čemu gotovo 300 tisuća umirovljenika prima mirovinu ispod 2.000 kuna, što potvrđuje stopu rizika od siromaštva starijih osoba koja doseže gotovo 28 posto. Potvrđuje to i primjer umirovljenice s početka priče.
Dio pristiglih pritužbi, navodi Vidović u Izvješću, odnosi se i na dugotrajno čekanje rješenja o mirovini.
“HZMO je dužan donijeti rješenje u roku 60 dana, a ja čekam više od pet mjeseci. Zatražio sam akontaciju mirovine od HZMO-a, jer nemam nikakvih primanja, ali na taj su se zahtjev oglušili” – navodi jedan građanin koji se našao “ni na nebu ni na zemlji”.
Dodatna zarada nije svima jednako dostupna
Pravobraniteljica upozorava da proširenje mogućnosti rada u mirovini donosi mogućnost dodatne zarade, ali da tu mogućnost koristi svega jedan posto umirovljenika.
“Rad u mirovini nije svim skupinama umirovljenika jednako dostupan ni isplativ, pa se korisnicima najniže mirovine koji se zaposle na pola radnog vremena ne isplaćuje najniža, nego mirovina određena prema njihovom stažu i plaćama, koja je još niža. S druge strane, umirovljene djelatne vojne osobe i policijski službenici mogu raditi čak puno radno vrijeme i pritom primati 50% svoje mirovine, dok korisnici obiteljske mirovine, od kojih je veliki broj žena starije životne dobi, uopće nemaju tu mogućnost. Za umirovljenike koji se žele zaposliti veliki je problem i neinformiranost, primjerice o preraspodjeli osobnog odbitka, jer ne postoji jedinstveno mjesto na kojem bi mogli
saznati što će se dogoditi s njihovim mirovinama kad se zaposle i koliko će točno poreza morati platiti” – navodi Lora Vidović.
