Čak 74 posto umirovljenika radi jer im fali novca, zaposleni na slabo plaćenim poslovima

Dok je rad u razvijenijim zapadnim zemljama među umirovljenicima stvar prestiža, doprinosa društvu iskustvom i znanjem te pitanje socijalizacije, u Hrvatskoj osobe u mirovini velikom većinom rade jer im nedostaje novca, što ih onda stavlja u nepovoljan položaj pa zaposlenje za mnoge u konačnici nije samo izbor, nego i nužda.

Istraživanje za razvoj društveno-inovativnog programa poticanja i podrške umirovljenicima pokazuje kako čak 74% umirovljenika koji su sudjelovali u ponovnoj aktivaciji na tržištu rada, kao razlog navode financije. Podatak je to na koji u svom godišnjem Izvješću za 2021. godinu upozorava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Rade na slabije plaćenim radnim mjestima

U Hrvatskoj je prema posljednjim dostupnim podacima za veljaču na pola radnog vremena radilo 19.692 umirovljenika, što bi prema navedenom istraživanju značilo da među njima više od 14.500 zaposlenih u mirovini radi jer nemaju dovoljno sredstava za život, odnosno jer moraju.

Osim što su mirovine većini nedostatne za život, mnogi rade jer još nisu otplatili kredit ili podmirili neke zaostale financijske obveze, poput dugovanja za režije, imaju ovrhu i slično. Rad je za njih izbor, ali i nužda.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Stoga, iako se doživljava kao pogodnost, reaktivacija umirovljenika često je posljedica njihovog lošeg imovnog stanja i mirovina od kojih ne mogu živjeti, upozorava pučka pravobraniteljica.

Kako se u istraživanju navodi, umirovljenici su najčešće bili zaposleni kao prodavači (51%) i vozači autobusa (22%), a potom kao kuhari i pomoćni kuhari, telefonski anketari, vozači transfera, sobari i fasaderi.

“Umirovljenicima su dostupna uglavnom slabije plaćena radna mjesta za koja je potrebna niža razina obrazovanja. Posljedica je to i činjenice da je nekim skupinama zakonski onemogućen nastavak rada u struci, primjerice školskim djelatnicima” – ukazuje u svom Izvješću Einwalter.

Čak 41 posto radnika starijih od 55 u kolektivnom višku

Tržište rada nije osobito sklono umirovljenicima te se kao jedna od najvećih poteškoća u traženju posla u Istraživanju navodi postojanje predrasuda među poslodavcima o umirovljenicima kao

homogenoj skupini bez potencijala.

Plaćeno bolovanje? Ne može: Država kažnjava radnike i obrtnike starije od 65!

“Sa sličnim predrasudama suočavaju se i stariji radnici. Oni su najizloženiji i prestanku radnog odnosa zbog poslovno uvjetovanih razloga gdje, prema podatcima HZZ-a, radnici stariji od 55 godina života čine 41% ukupnog broja radnika proglašenih kolektivnim viškom.

S obzirom na izuzetno male šanse ponovnog zapošljavanja, njih se umirovljuje s prvim uvjetima za mirovinu, što kasnije doprinosi lošem materijalnom stanju umirovljenika” – ističe pravobraniteljica.

Tu je i diskriminatorni učinak čl. 50. ZOZO-a kojim se zaposlene osiguranike HZZO-a starije od 65 godina stavlja u nepovoljniji položaj od drugih. Iako obvezno zdravstveno osiguranje plaćaju kao i ostali zaposleni, oni za vrijeme bolovanja nemaju pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, već na teret poslodavca. Pučka pravobraniteljica stoga je izdala preporuku Ministarstvu zdravlja da  izmjeni ovu diskriminatornu zakonsku odredbu.