Zavod za mirovinsko slučajno isplatio veće mirovine za preko tisuću umirovljenika

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prošle je godine pogrešno isplatio uvećane mirovine za 1256 korisnika. Nastala je šteta od 200.000 kuna, a do sada su uspjeli vratiti “više od 10 posto” preplaćenog iznosa. Zavod o tomu još uvijek nije obavijestio korisnike koji će, izgledno, novac morati vratiti.

Novinarska ekipa ‘Provjerenog’ Nove TV u najnovijoj epizodi pozabavila se s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ponajviše problematičnim zapošljavanjima zbog kojih i ministar rada, bivši ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović, gotovo sigurno ostaje bez ministarske fotelje. Međutim, otkrili su i do sada nepoznatu informaciju – Zavod je prošle godine greškom za preko 1000 umirovljenika pogrešno isplatio uvećane mirovine čime je nastala šteta od preko 200.000 kuna.

Zapošljavanje i brzo napredovanje podobnih

DORH ministra Aladrovića tereti da je kao ravnatelj HZMO-a pogodovao kod zapošljavanja dvije osobe. Međutim, sindikalci iz Zavoda Višnja Stanišić i Hrvoje Čupić upozoravaju da je spornih zapošljavanja bilo prilično više. Čupić je kazao kako je sumnjiva zapošljavanja prijavio kod više nadležnih institucija i da je nakon toga isključen iz rada te da na poslu trpi veliki pritisak.

“Kad je došao Aladrović na mjesto ravnatelja, s njim je došlo još jako puno ljudi. To su pretežno radnici iz Croatia osiguranja (bivši Aladrovićev poslodavac, op.a.) i radnici iz MUP-a. Oni su zapravo zauzeli rukovodeća radna mjesta”, kazala je Višnja Stanišić.

Čupić dodaje kako je otprilike polovica ljudi koji su se zaposlili 2018. godine u godinu i pol dana napredovalo do rukovodećih pozicija.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ravnatelj Ivan Serdar nije htio ili mogao stati pred kamere pa je sporna zapošljavanja objasnio njegov zamjenik Ivo Bulaja:

“HZMO zapošljava putem javnih natječaja. Ti natječaji su uvijek jasno objavljeni. Svi koji su imenovani u HZMO-u su imenovani putem valjanih procedura odnosno preko internih natječaja”, tvrdi Bulaja.

Pogrešno isplatili uvećane mirovine

Pomalo nevjerojatno djeluje činjenica da je Zavod prošle godine pogrešno isplatio mirovine za točno 1256 korisnika. Umirovljenici su dobili veće mirovine i nastala je šteta od 200.000 kuna za Zavod. HZMO je grešku priznao, ali nisu smatrali shodnim da o tomu obavijeste javnost. Bulaja slučaj opisuje kao “jednu manju sistemsku grešku”:

“Dogodila se je jedna manja sistemska greška prilikom redovne obrade podataka za milijun i 232.780 korisnika. Možemo to nazvati kombinacijom ljudsko-tehničkog faktora. Vraćeno je oko 10 posto preplaćenog iznosa”, kazao je Bulaja za Provjereno.

Bulaja tvrdi kako su istog trenutka kada se dogodila greška, u prosincu 2021. godine, pokrenuli sve protokole za povrat novca.

Međutim, izvor ‘Provjerenog’ tvrdi drugačije – kaže kako je nakon novinarskih upita u Zavodu zbog ove teme nastala generalna panika te da su se počeli dogovarati kako odgovoriti na to pitanje.

“Radnici koji su bili upoznati s time od prvog dana upozoravali su da se trebaju poduzeti radnje za povratom nepripadno isplaćenih iznosa, ali je poslovodstvo radnike ignoriralo, te je isto nastojalo zataškati”, kazao je izvor za ‘Provjereno’.

HZMO još uvijek nije obavijestio korisnike da su im uplaćene veće mirovine

Dakle, zamjenik ravnatelja tvrdi da je do sada vraćeno oko 10 posto preplaćenog iznosa te da su istog trenutka kada se dogodila greška pokrenuli sve protokole za povratom novca. Zatim objašnjava kako o svemu tomu još nisu obavijestili umirovljenike koji su primili veće mirovine, vjerojatno ih već i potrošili – i koji bi mogli biti u problemu jer će država od njih imati potraživanja.

Na pitanje novinarke ‘Provjerenog’ može li dobiti na uvid dopise korisnicima, Bulaja kaže da su oni pripremljeni, ali da nisu poslani korisnicima:

“Dopisi su pripremljeni. Dopisi korisnicima nisu išli, nemojte se ljutiti, ali u prosjeku je preplaćeni iznos bio oko 80 kuna. Nismo smatrali da je potrebno organizirati baš toliku potjeru. Ništa se nije zataškavalo niti se može zataškati”, zaključuje Bulaja.