Neki će pričekati, a drugi dobiti više od 200 eura: Evo kako stoje stvari s obiteljskim mirovinama

HZMO je dosad primio već 63.000 zahtjeva za obiteljsku mirovinu od početka godine. Uz to, zaprimljena je i polovica očekivanog broja zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, koji će stići najranije u ožujku. Iz HZMO-a poručuju kako će obiteljske mirovine nekima narasti i za 200 eura, a u resornom Ministarstvu traže nova rješenja kako bi poboljšali umirovljenički standard.

Zakonske izmjene koje se tiču obiteljskih mirovina stvorile su i velike gužve na šalterima Mirovinskog. Mogućnost primanja dijela obiteljske mirovine uz vlastitu, mnogima će barem malo popraviti umirovljenički standard. Zamjenik ravnatelja HZMO-a Srećko Vuković je u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog istaknuo kako su u prva četiri tjedna zaprimili 63.000 zahtjeva za obiteljske mirovine te da su na polovici zahtjeva za isplate dijela obiteljske mirovine.

– Sve obiteljske mirovine temeljem izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. rastu za 10 posto i sve najniže mirovine za tri posto. Dakle, gotovo 500 tisuća ljudi dobit će povećanje već ovom isplatom za siječanj početkom veljače, naglasio je Vuković.

Neki će malo pričekati

Ponovio je da će obiteljske mirovine biti u prosjeku već za 510 kuna, odnosno 67,69 eura, o čemu smo već pisali. No, dodao je da će kod nekih biti veće i za 200 eura. Posebno je istaknuo da će dio obiteljskih mirovina uz vlastitu, umirovljenici moći očekivati najranije u ožujku.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Kad smo projektirali izmjene i dopune zakona dali smo cijelu godinu dana da ljudi mogu podnijeti zahtjev, da se može na miru raditi, a onda će oni dobiti zaostatke od 1. siječnja ove godine. U suštini što kasnije rješenje to će biti veća isplata odjednom jer će biti isplata unazad za nekoliko mjeseci. Predviđali smo i sve smo učinili da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bude odgovoran osiguravatelj kao i što već jest, poručio je saborski zastupnik HSU-a, Silvano Hrelja.

Priprema se još promjena

Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Melita Čičak naglasila je da su osnovali radnu skupinu za analizu mirovinskog sustava. Zadatak te skupine koja broji više od 30 ljudi jest procijeniti što se može napraviti unutar sustava kako bi se poboljšao umirovljenički standard.

– Uz prvi stup naš interes je i daljnji razvoj drugog i trećeg stupa. Tu smo u visokoj fazi gotovosti naših prijedloga. Smatramo da samo kroz mješoviti mirovinski sustav možemo osigurati primjerenu mirovinu u budućnosti. Cilj je daljnje disperziranje ulaganja, smanjenje naknada, uređenje sustava kako bi ga prilagodili i dalje razvijali, objasnila je Čičak.

Podjele oko drugog stupa

No, stručnjaci su podijeljeni oko drugog mirovinskog stupa, o čemu smo pisali u više navrata. Čak ni i okrugli stol koji je organiziran u Hrvatskom saboru prošle jeseni, nije ponudio rješenje. Naime, neki smatraju da bi ukidanje drugog stupa povećalo mirovine, dok drugi smatraju da se to može postići manjim ulaganjima u prvi stup.

– Bila bi velika greška ukinuti drugi mirovinski stup, jer tako iduće generacije preuzimaju cjelokupni teret budućih mirovina. Drugi mirovinski stup je jedna od rijetkih stvari gdje je Hrvatska stvarno završila reformu i to je jedan civilizacijski napredak koji trebamo cijeniti. Pohvalno je da se smanjuju naknade i mislim da bi tu neke velike promjene bile štetne. One zemlje koje su to provele, nisu to napravile sa željom da poboljšaju položaj umirovljenika nego samo da smanje svoj dug, zaključio je umirovljeni ekonomski analitičar Predrag Bejaković.

Možda bi mirovinci trebali razmisliti o estonskom modelu, koji podrazumijeva obvezu uplata, ali dobrovoljnost pri njihovom raspolaganju. Naime, zaposleni Estonci mogu na 10 godina suspendirati nove uplate u drugi stup ako žele, no to bi im prema procjenama tamošnje središnje banke moglo značiti i 30 posto niže mirovine. Uz to, mogu povući sredstva iz drugog stupa ili ih prenijeti na vlastite bankovne ili štedne račune. Ako to učine prije mirovine, platit će 20 posto poreza na dohodak. U tom bi slučaju mirovinu primali samo iz prvog stupa.