Istaknuto Neformalna skrb: Zajednica mora pomoći pacijentima koji nemaju nikoga

Neformalna skrb: Zajednica mora pomoći pacijentima koji nemaju nikoga

Kako skrbiti o pacijentima kada nemaju nikoga i još važnije, tko će o njima brinuti jednom kada napuste bolnicu i sustav? Tu nastupa neformalna skrb koju treba razvijati i integrirati s onom formalnom, zaključak je stručne konferencije na otoku Ugljanu.

Ilustracija: Pixabay

O razvoju integracije skrbi te kapacitetima i mogućnostima Zadarske županije u pružanju podrške neformalnim njegovateljima razgovaralo se na konferenciji ‘Važnost integracije skrbi i neformalne skrbi pri zbrinjavanju i otpustu kompleksnih pacijenata’ krajem prošloga tjedna u Psihijatrijskoj bolnici na otoku Ugljanu. Konferencija je organizirana u sklopu EU projekta Zdravstveni opservatorij.

Pacijenti nakon liječenja često nemaju kamo

– Vidjeli smo da pacijente nemamo gdje otpustiti pa smo osnovali Odjel socijalne skrbi pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan. Kako bismo pružili cjelovitu skrb na razini naše ustanove uključili smo i druge nezdravstvene djelatnike u rad bolnice. Ne samo da vodimo brigu o psihijatrijskom liječenju, već i o rješavnju socijalnih pitanja naših pacijenata. Brinemo i o njihovom odijevanju, higijeni i slično za pacijente kojima obitelj nije u mogućnosti pomoći. Educiramo kadar, šaljemo na usavršavanja. Imamo dnevnu bolnicu u Zadru da smo što bliže pacijentima, rekao je ravnatelj Mladen Mavar.

Da je integracija svih dijelova sustava izrazito značajna ne samo za razvoj palijativne skrbi, već i mentalno zdravlje, istaknula je Renata Sabljar Dračevac, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Saborska zastupnica smatra da se upornošću i zajedničkim radom može puno toga napraviti, uz potrebne intervencije i promjene na lokalnoj razini.

Pomoć u kući za one koji ne žele iz vlastita doma

– Naš Centar za pružanje usluga u zajednici Benkovac bavi se korisnicima koji žive u svojim domovima, a koji imaju potrebu za pomoći u kući, od nabave lijekova, nabave hrane, do odlazaka u bolnicu. Ti korisnici žele ostati u svojim domovima i zadržati vlastitu samostalnost. Do korisnika dolazimo preko Zavoda za socijalni rad ili preko poznanika koji znaju neku osobu kojoj treba pomoć. Prednost Benkovca je što je to manje mjesto gdje se mi međusobno poznajemo, kazala je Amanda Čerina, ravnateljica Centra za pomoć i njegu Sveti Ante.

Karmen Lončarek, pročelnica Zavoda za integriranu i palijativnu skrb pri riječkom KBC-u istaknula je mogućnost osnivanja Centra za kompleksnu skrb pri Domu zdravlja, što je jedna od novina Zakona o zdravstvenoj zaštiti, što svakako predstavlja iskorak prema razvoju integracije skrbi i neformalne skrb. Pritom je ključno razvijati Centar ne kao novu strukturu, već u njega ugraditi postojeće službe i servise, pojačane u domeni koordinacije skrbi unutar Doma zdravlja te izvan njega.

Starijima je važno da ih netko obiđe i pomogne im

– Naši korisnici iz projekta Zaželi najčešće nemaju obitelj. Njima je važno da im netko pomogne očistiti kuću, oprati veš, ali i jednostavno praviti im društvo i saslušati ih, istaknula je gerontodomaćica na projektu “Zaželi” na području općine Preko, Irena Aghil.

Problem je što se čak 30 posto psihijatrijskih pacijenata nema gdje vratiti u zajednicu iz razloga što nema dovoljno resursa i programa u zajednici, na što je upozorila socijalna radnica na Odjelu socijalne skrbi Psihijatrijske bolnice Ugljan, Nikolina Klamer.

– Zdravstveni sustav ne može funkcionirati sam za sebe. Zadarska županija je prepoznala važnost ulaganja u neke programe i usluge u zajednici tako da postoje već neki dobri primjeri koje imamo. Nama je cilj dizati svijest i o formalnoj i o neformalnoj skrbi, poručio je pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo Zadarske županije, Marko Kolega.