Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 8 h 12.03.2026

Dob za umirovljenje žena | Ilustracija: Unsplash
Promjena dobi za umirovljenje žena dolazi sa svakim 1. siječnjem, sve do 2030. godine, kada će dob za umirovljenje žena i muškaraca biti izjednačena, odnosno radit će se o 65 godina.
U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Tako su u mirovinu 2020. godine mogle otići kada su navršile 62 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža, ove godine se radilo o 63 godine i tri mjeseca, a od 1. siječnja 2024. godine će žene u starosnu mirovinu moći tek kada navrše 63 godine i šest mjeseci, uz 15 mjeseci staža. Promjenu po dobi možete vidjeti u tablici ispod:

Kriteriji za odlazak u starosnu mirovinu | Foto: HZMO
Također, mijenja se i dob žena za odlazak u prijevremenu mirovinu, koja je trenutno 58 godina i tri mjeseca uz 33 godina i tri mjeseca staža. Iduće godine će žene moći u prijevremenu mirovinu kada navrše 58 godina i šest mjeseci, uz 33 godine i 6 mjeseci staža. Do ovoga dolazi kako bi se uvjeti za mirovinu od 1. siječnja 2030. izjednačili za žene i muškarce.
Jednako tako, treba reći da bez obzira na dob za odlazak u starosnu mirovinu, žene mogu raditi ako žele i dulje, nakon stečenih uvjeta za odlazak u mirovinu. To donosi veću mirovinu, ali i bonifikaciju za svaki mjesec duljeg rada koja iznosi 0,45 posto mjesečno za maksimalnih pet godina, što je 27 posto. Da bi se ostvarila bonifikacija potrebno je imati najmanje 35 godina staža.
Ne treba zaboraviti da pravo na ranije umirovljenje imaju dugogodišnji osiguranici, odnosno oni koji su navršili 60 godina i skupili 41 godinu staža, bez obzira na spol.
Dob za umirovljenje može se i sniziti, također neovisno o spolu, ovisno o tome rade li osiguranici na poslovima s povećanim stažem trajanja. U prijevodu, to znači da osobe koje rade poslove u kojima se odrađenih 12 mjeseci računa kao 14 ili više mjeseci staža, mogu umiroviti i nekoliko godina ranije, ovisno o tome koliko su dugo radile na takvim poslovima.
I ovdje postoji problem penalizacije za koja bi se možda uskoro mogla i ukinuti, o čemu smo pisali ovdje. Penalizacija prijevremenih umirovljenika trenutno iznosi 0,2 posto za svaki mjesec, odnosno 2,4 posto za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu. Najviši iznos penalizacije je 12 posto za pet godina.

Snižavanje dobne granice temeljem staža s povećanim trajanjem | Foto: HZMO
HZMO otkrio datum isplate mirovina za siječanj: Nekima će stići veći iznosi nego prije
U srijedu, 8. veljače 2023. kreće isplata mirovina za siječanj, potvrdio je HZMO
10:13 1133 d 03.02.2023
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 114 d 18.11.2025