Stranka umirovljenika o reformi: "Usklađivanje i jednakopravnost mirovina krucijalno je pitanje"

Najavljena mirovinska reforma ne prestaje podizati prašinu. Danas je reagirala i Stranka umirovljenika, iz koje smatraju da za sada nema previše razloga za zadovoljstvo. Produženje radnog vijeka i ukidanje beneficiranog staža za pojedina zanimanja, smatraju, nisu dovoljno čvrst temelj promjena kojima se želi stabilizirati mirovninski sustav. No, upitne su i dodatne kazne za prijevremeno umirovljenje, kao i povlaštene mirovine. Rješenje pak vide u usklađivanju i jednakopravnosti mirovina.

Starosna mirovina i za žene i za muškarce tek sa 67 godina od 2033. godine, strože kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ukidanje beneficiranog staža za pojedina zanimanja, jačanje drugog mirovinskog stupa i uvođenje nacionalne mirovine dio su mjera najavljene mirovinske reforme Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a koja bi u saborsku proceduru trebala biti upućena krajem ljeta. Uz navedeno, iz resornog su nam ministarstva još krajem prošle godine rekli kako će se tijekom izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju analizirati i mogućnost rada pojedinih skupina umirovljenika koji trenutno ne mogu uz rad koristiti i mirovinu.

Usklađivanje s europskim direktivama nije opravdano

Mirovinska reforma trebala je startati još lani, a ponovno otvaranje ove teme u medijima još je jednom podignulo prašinu u javnosti. Tako je jutros stiglo i priopćenje Stranke umirovljenika pod naslovom “Hoće li Crvenkapica ponovno probuditi umirovljenike?” kojeg prenosimo u cijelosti:

“Najavljene izmjene mirovinskog zakona objavljene u javnosti, unatoč tome što su došle iz neimenovanih izvora, ne mogu nas ostaviti ravnodušnima. Naime, bez obzira na to što su nas na reforme primorali izvaninstitucionalni državni organi, očigledno je kako su svi svjesni da do njih mora doći. Dapače, pojedine su reforme gromoglasno najavljivane u predizbornoj kampanji, a od tada je prošlo dvije godine i ništa se nije dogodilo. Stoga pozdravljajući bilo kakvu promjenu ne možemo biti zadovoljni onime što se za sada nudi u mirovinskoj reformi. Naime, ako je produženje radnog vijeka i ukidanje beneficiranog staža za pojedina zanimanja temelj promjena kojima se želi stabilizirati mirovninski sustav ne možemo biti zadovoljni. Pri tome moramo imati na umu kako je životni vijek u Hrvatskoj jedan od najkraćih u Europi iako nam nije jasno zašto je to tako? Imamo li u vidu još uvijek veliki broj izvora pitke vode, nezagađen zrak i koliko toliko domaće, zdrave hrane ne znamo što je uzrok našeg kratkog životnog vijeka. Možda posljedice Domovinskog rata, brige oko preživljavanja i svakodnevni stres koji nam priređuju naši političari? Stoga usklađivanje duljine radnog vijeka s europskim direktivama nije opravdano. Nadalje, o beneficiranom stažu se može raspravljati, ali ne samo o ukidanju i na taj način smanjenju mirovinskih izdataka već i povećanju za neka zanimanja. Najava dodatnih kazni za prijevremeno umirovljenje također je vrlo upitna jer mnogi umirovljenici ne žele, već su primorani ići u prijevremenu mirovinu. Stoga smatramo kako je krucijalno pitanje mirovinske reforme usklađivanje i jednakopravnost mirovina o čemu nitko još nije otvorio raspravu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Naravno i o povlaštenim mirovinama koje strahovito bodu u oči i unose dodatni stres među umirovljenicima, iako ukupan njihov iznos nije bog zna koliko velik za mirovinske fondove. U kontekstu reforme mirovina sigurno bi trebalo zagrepsti i u vrlo veliki broj još uvijek partizanskih mirovina, očistiti od kukolja invalidske i braniteljske mirovine i napraviti stručnu analizu svrsishodnosti mirovinskih stupova. No možda bi najveći prilog mirovinske reforme bilo upoznavanje budućih umirovljenika kako je Bismarckov model solidarnih mirovina na izmaku. To znači da treba poticati osobno ulaganje u mirovinske fondove i životnu štednju koja jedino može garantirati isplaćenu mirovinu. Nažalost o tome u hrvatskom saboru nema tko otvoriti raspravu jer umirovljenici nemaju svoje autohtone političke predstavnike. Pri tome se oni koji tobože glume empatiju prema umirovljenicima ušutkaju još jednim saniranjem privatnih fondova državnim novcem ili balansiraju između vladajućih i oporbe pokušavajući zadržati stečene pojedinačne političke sinekure. No možda se konačno crvenkapica još jednom probudi i potakne umirovljenike na razum i odabir svojih predstavnika u Sabor gdje se uglavnom odlučuje o njihovoj sudbini.” – priopćio je predsjednik Stranke umirovljenika, Lazar Grujić.

Hrelja: Nedopustivo je povećanje penalizacije

Na najavljenu mirovinsku reformu reagirao je i predsjednik HSU-a, Silvano Hrelja koji je u subotu, piše Hina, a prenosi Jutarnji list, ocijenio nedopustivim povećanje penalizacije za odlazak u prijevremenu mirovinu, dok pozitivnim smatra reviziju benificiranog radnog staža.

“Ono što je nedopustivo je povećanje penalizacije i skraćenje roka za odlazak u prijevremenu mirovinu s pet na tri godine jer to ne donosi ništa za državni proračun, a donosi novu veću doživotnu penalizaciju za građane. Oni koji su dosada imali benificirani radni staž sigurno neće biti ugroženi. Radi se o nekom budućem uređenju jer doista neke tehnologije više ne postoje” – rekao je Silvano Hrelja.

Također, Hrelja napominje kako oko nacionalne mirovine ima još puno nepoznanica, jer nije jasno jesu li u igri imovinska prava ili samo prihodovna prava koja bi ju definirala. Naime, netko možda nema dovoljno godina staža potrebnih za mirovinu, ali ima prihode od nekretnina. Predsjednik HSU-a najavio je oštru borbu oko mirovinske reforme.

Inače, mirovinska reforma bila je i tema javne tribine HSU-a i BUZ-a, održane početkom veljače, kada je Hrelja kazao da će HSU obratiti posebnu pažnju na institut obiteljske mirovine, smanjenje penalizacije za prijevremeno umirovljenje te usklađivanja mirovina dva puta godišnje.