Javni defibrilatori u Hrvatskoj - uređaji koji spašavaju živote

Nekoliko istraživanja pokazalo je da je, među ljudima koji su preživjeli srčani udar, značajno povećan postotak preživljavanja kod osoba na kojima je primjenjena brza defibrilacija. Dokazano je da kardiopulmonalna reanimacija i rana defibrilacija mogu vratiti normalan  srčani ritam kod osoba sa srčanim zastojem, a AED uređaji diljem Hrvatske pospješuju im šanse za brz dolazak do spasa.

Iznenadni srčani zastoj drugi je najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, a jedan od razloga tome je – nerijetko – zakašnjeli dolazak do pomoći. AED kratica je za automatic external defibrillator, uređaj za defibrilaciju prilagođen svakom korisniku. Ako slijedi dane mu/joj upute, svatko može postati spašavatelj. AED uređaji za javnu defibrilaciju vrše analizu srčanog ritma, daju glasovne upute spašavatelju na hrvatskom jeziku i omogućuju defibrilaciju.

Usto, potpuno su sigurni, navodi se na službenim stranicama Aed.hr, jer uređaj neće dozvoliti defibrilaciju osim u slučaju kada je 100% sigurno da je unesrećeni u takvom stanju da mu samo postupak defibrilacije može spasiti život.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Hrvatska gorska služba spašavanja korisnik je 11 uređaja na području cijele Hrvatske, a javna vatrogasna postrojba u Zagrebu ima postavljenih pet uređaja. Gradska vijećnica i Gornji Grad dodatne su dvije lokacije AED+ uređaja koje koriste Grad Zagreb i Gradsko poglavarstvo. Korisnik javnog defibrilatora u Ulici crvenog križa 14 je zagrebački Hrvatski crveni križ, koji defibrilatore ima na par lokacija u gradu. Arena Centar, Avenue Mall, Branimir Centar i Kaptol Centar opskrbljeni su istim uređajima.

Osim u Zagrebu, uređaji postoje i u drugim hrvatskim gradovima i mjestima kao što su Umag, Delnice, Đakovo, Nova Gradiška, Primošten, Zadar, Opatija, Glina, Varaždin, Novigrad, Prelog, Split, Županja, Rovinj, Jelsa na Hvaru te Punat i Glavotok na otoku Krku.

Defibrilaciju bi trebalo primijeniti u roku od najviše tri do pet minuta po zatajenju srca, dakle maksimalno pet minuta nakon što ono prestane kucati. Ovim uređajem srce se čisti od svih električnih impulsa, a nakon tog postupka, zvanog defibrilacija, omogućuje mu se da opet počne izvoditi normalne kontrakcije.

Bez obzira na to što su u uporabu uvedeni prije gotovo dvije godine, velik broj ljudi još uvijek nije informiran o mogućnosti besplatnog korištenja ovim uređajima. Od devet tisuća ljudi koji dožive srčani zastoj u Hrvatskoj godišnje, preživi ih svega devetsto. Kada bi se povećao broj informiranih koji će koristiti ove uređaje za pomoć bližnjima i ostalima oko sebe, brojka preživjelih mogla bi se približiti europskom prosjeku koji iznosi 60 posto. To znači da bi, kada bismo dosegli tu razinu, godišnje od 9 tisuća ljudi srčani zastoj preživjelo njih 5 tisuća, za razliku od dosadašnjih 900 ljudi.