Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Zanatlije rade kroz kućnu radinost, a često i na crno Ilustracija: Pixabay
Gospodina Željka srela sam u prolazu. Jedan je to od onih nasmijanih, vitalnih penzića koji sa sportskim sunčanim naočalama na biciklu svakodnevno prijeđe desetke kilometara. Angažirali biste ga u reklami za dom umirovljenika ili neki uspješni lijek. Sjećam se kada je prije nešto više od godinu dana, u 65. godini života sa svog činovničkog posla iz gradskog sustava otišao u mirovinu. Svi smo se tomu čudili, jer je izgledao kao da bi mogao raditi još najmanje deset godina. I na udaljene radne zadatke uvijek bi išao biciklom, odbijajući službeni automobil, a zbog prirode posla satnicu je gotovo redovno premašivao.
“Pogledaj onu ženu. Moja generacija, išli smo zajedno u školu, a jedva hoda od debljine. Ja se dobro držim, a kada ne radim ništa, sjednem na bicikli i vozim se najmanje deset kilometara. Inače, uputim se u avanturu i odem do udaljenih sela. Imam svu opremu u slučaju da mi pukne guma ili mi se već nešto dogodi. Nikada ne večeram. Kupio sam ono za praviti smoothie, ubacim malo voća, vode, keksa i meda i to popijem umjesto” – priča mi 66-godišnji Željko R.
Umirovljenju se veselio, bio je to najsretniji novopečeni umirovljenik kojeg poznajem. No, veselje je dobrim dijelom dugovao pristojnoj mirovini od oko 4.000 kuna, a koja ne bi bila takva da prije slabije plaćenog službeničkog posla godinama nije radio u tvornici za puno izdašniji iznos. Nažalost, nisu svi te sreće pa su prisiljeni koju kunu pokušati zaraditi povrh nedostatne penzije, iako u znatno manjoj fizičkoj snazi.
Dok se mladi jedva vuku s noge na nogu i za sunčanih dana, razmišljajući kako bi sve dali za mirovinu, u Hrvatskoj je 4.000 umirovljenika koji rade na pola radnog vremena. Radili bi i više, ali bi ostali bez mirovine. Iako tu ne postoje službene statistike, dobar dio umirovljenika radi preko ugovora o djelu ili kroz kućnu radinost i dopunsko zanimanje, a cvate i rad na crno. Nije stoga pogrešno zaključiti kako je početna brojka od 4.000 radnih penzionera zapravo mnogo veća te u stalnom porastu.
Postavlja se pitanje zašto bi u zemlji u kojoj često kažemo kako ne želimo “s posla na groblje” uopće željeli raditi u popularnim „zlatnim godinama“. Nema tu nikakvog zlata, osim ako nisi u savršenoj formi kao gospodin Željko i s pristojnom mirovinom pa posao shvaćaš kao hobi, ostajanje uključenim u zajednicu ili kao dodatnu zaradu s kojom ćeš si priuštiti nešto izvan osnovnog standarda. Takva slika i dalje je više karakteristična za imućnije europske zemlje.
Da Hrvatska baš ne ljubi starije radnike, pokazuje i podatak kako samo 38 posto osoba u dobi od 50 do 64 godine u Hrvatskoj radi, dok ih je u EU 72 posto. Treba biti pošten i reći kako je nezaposlenost i dalje velika, iako su brojke uslijed iseljavanja manje. Statistike svako ljeto popravljaju i sezonci, no skupina ljudi u navedenoj dobi najbrojnija je kategorija među nezaposlenima. Iako radnika odjednom nedostaje, nedavno je u javnosti predstavljen mudri plan njihova uvoza iz istočne Europe. Pa, tko onda u Hrvatskoj radi i zašto?
Prevladavajući motiv i dalje nije ostajanje aktivnim u zajednici, nego nedostatni prihodi. Tako je barem kada gledamo ukupnu sliku svih, na ovaj ili onaj način radno aktivnih umirovljenika. No, službene statistike Zavoda za mirovinsko o umirovljenicima u radnom odnosu govore da su od njih ukupno 4.000 više od četvrtine stručnjaci i znanstvenici, gotovo petina čelnika i direktora, dok su inženjeri i tehničari po brojnosti odmah iza. Slijede službenici, a tek na začelju su „obični“ radnici.
Gotovo da sam zaboravila spomenuti da je umirovljenih žena najviše među potonjima, a oko tisuću manje ih je i zaposleno nego muškaraca, što isto nešto govori o našem društvu. Zaključak je stoga da je zaposleni hrvatski umirovljenik i dalje bliži životnom stilu i situaciji doktora Paladina, nego primjerice postolara, iako se upravo takva jednostavna zanimanja najviše obavljaju na crno.
Bilo kako bilo, proširenje prava na rad svih umirovljenika trebalo bi biti obuhvaćeno i nadolazećom famoznom mirovinskom reformom, a što će to zapravo značiti u zemlji prilično niske kvalitete života u starijoj dobi, ostaje tek vidjeti.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
Skoro 3.000 umirovljenika radi puno vrijeme: Najviše u zanimanju koje život znači
Rad u mirovini na puno radno vrijeme koristi gotovo 3.000 umirovljenika. Poslovi se razlikuju od onih na pola radnog vremena.
12:44 88 d 25.08.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 339 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 368 d 18.11.2025
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
22:00 52.866666666667 min 21.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 13 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 12 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 12 h 21.11.2026