Silvano Hrelja o reformi: Ova reforma će biti isplativa samo onima s natprosječnim plaćama

Dugogodišnji predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja gostovao je jutros u Novom danu na televiziji N1. Tema je, naravno, bila prijedlog mirovinske reforme. Istaknuo je što je krivo o ovoj reformi te izrazio sumnju da se cijeli prijedlog radio bez konkretnih izračuna…

Hrelja je svjestan da je najava mirovinske reforme podigla veliku buru u javnosti, ali tvrdi da nije vidio niti jedno slovo na papiru kao službeni dokument reforme, piše n1info.com. Na osnovu toga je zaključio kako je prijedlog ove reforme zapravo jedan probni balon vladajućih kako bi vidjeli reakciju javnosti.

“Stavljeni smo pred gotov čin i bez mogućnosti izbora”

Krenuli su loše, kaže, s najavama veće penalizacije prijevremene mirovine, povećanjem dobne granice za ulazak u mirovinu na 67 godina, a sada se izvlače da ne žele dati dodatak od 27 posto na godine staža budućim umirovljenicima.

Što se tiče dodatka od 27 posto, kaže da se radi o različitim tumačenjima Zakona o mirovinskom osiguranju. Taj dodatak, kaže, trebao bi kompenzirati razliku manjih mirovina od platiša u II. mirovinskom stupu. Stvarno stanje I. i II. mirovinskog stupa tek će se vidjeti za oko godinu dana, kada prve žene koje su uplaćivale u II. mirovinski stup krenu ulaziti u mirovinu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dodao je kako zasad ni HZMO niti Ministarstvo ne priznaju dodatak od 27 posto na mirovine koje su bile od 2002. godine.

Što se tiče prijedloga vezanim za II. mirovinski stup, rekao je kako se može špekulirati o nacionalizaciji te da će ovakav model sigurno biti isplativ onima s 30 godina radnog staža i natprosječnim plaćama.

Priupitan o reakciji javnosti na prijedlog reforme, opisao ju je kao opravdanom, iako je biranim riječima govorio o prijedlogu reforme:

“Stavljeni smo pred gotov čin bez principijelne mogućnosti izbora i sustava i neće biti dobro. Ne kažem da je sve loše u najavi, ovo može biti jedno od rješenja, ali ne i jedino” izjavio je gostujući na N1 televiziji.

“Umirovljenici nisu teret, oni su desetljećima uplaćivali i stvarali svoja prava”

Pričao je i o rupi u sustavu mirovinskog osiguranja, odnosno o razlici između doprinosa i onoga što se doplaćuje. U ovom trenutku, na mirovine godišnje potrošimo 38 milijardi kuna. Od toga doprinosi čine samo 21 milijardu, a 17 milijardi se nadoplaćuje iz proračuna, odnosno poreza.

“Stvara se fama da su umirovljenici teret društva i proračuna, a riječ je o ljudima koji su plaćama desetljećima stvarali razinu svojih prava. Ako je bilo davanja prava koja nisu pokrivena doprinosima, odgovorna je država i onaj tko je donosio zakone”, rekao je.

Hrelja je dugi niz godina kritičan prema mirovinskom sustavu. Budući da postoji 18 zasebnih zakona i temeljni zakon o mirovinskom osiguranju, Hrelja smatra kako je to nepotrebno komplicirano. Otkad je u politici, zalaže se da bi se za braniteljske mirovine trebalo brinuti Ministarstvo branitelja, za policijske MUP, a da se radničke mirovine tretiraju posebno – tako bi se mogla pratiti stvarna računica, kaže.

“Ovako se ne vidi ništa, tko god je radio, gadno je pogriješio, bez socijalnih partnera, 1998. je tadašnja mirovinska reforma raspravljena sa socijalnim partnerima i dobila je zeleno svjetlo za provedbu. To što nisu radili evaluaciju sustava, ne znači da se sustava trebamo odreći. A još uvijek ima vremena za raspravu, spreman sam razgovarati – ako me budu zvali – s vladom o rješenjima i argumentirano dokazati da su krenuli od pogrešnih pretpostavki i došli do pogrešnog zaključka”, poentirao je na kraju.