Lovci na crveno zlato iz dubina: Kako je koralj iznova postao pokretač 'otoka žena'
Zlarin nikada nije imao koralje po kojima je poznat. Imao je zato vrsne lovce na crveno zlato čija priča kroz Centar koralja vraća život otoku.
08:48 3 d 01.11.2026

Drugi stup uveden je pod utjecajem Svjetske banke, tvrde SUH i MUH Ilustracija: Pixabay
Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske podržavaju prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se u trenutku umirovljenja omogući izbor svakom pojedinom osiguraniku hoće li ostati u drugom stupu ili s doprinosima i prinosima prijeći natrag u prvi stup i ostvariti jednaka prava, uključujući i dodatak od 27 posto. Ministar Marko Pavić posve je razložno, smatraju, iznio taj prijedlog i njime nije ukinuo drugi mirovinski stup, ali je načeo reformu drugog obveznog mirovinskog stupa i tako prvi put uvažio i mišljenja koja Matica i Sindikat umirovljenika već godinama iznose, priopćila su zajednički dva udruženja na čelu s Jasnom A. Petrović i Višnjom Fortunom.
U javnim reagiranjima proteklih dana to je uzbudilo privatne bankare i njihove lobije i zagovornike koji se u medijima predstavljaju kao tobožnji zaštitnici sadašnjih, a posebno budućih umirovljenika, nastavljaju.
“Matica i Sindikat umirovljenika upozoravaju na negativne strane obveznog drugog mirovinskog stupa, koji je uveden pod pritiskom Svjetske banke 2002. godine kao tzv. kapitalizirana štednja. Nastao je tako što je smanjena uplata u prvi stup generacijske solidarnosti sa 20 na 15 posto od bruto plaće zaposlenih pa se pet posto obavezno uplaćuje u drugi stup. Prebacivanjem tih pet posto, što je godišnje više od pet milijardi kuna, u privatne mirovinske fondove, stvoren je ogroman financijski nedostatak za isplatu sadašnjih mirovina pa se to namiruje iz državnog proračuna. Država stoga uzima taj isti novac od bankara, zadužuje se i plaća visoke kamate pa je takav model doveo do enormnog povećanja državnog javnog duga” – smatraju MUH i SUH.
Europa uglavnom ne poznaje obvezni drugi stup kojeg, istaknuli su, napadno guraju lobiji privatnog financijskog kapitala u Hrvatskoj. Većina zemalja u tranziciji, među kojima su Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, koje su imale sličan model drugog stupa kao i Hrvatska, praktički su ga ukinule, a Češka i Slovenija su takav model odbile uvesti odmah na početku.
Čelne umirovljeničke organizacije upozoravaju kako je u drugom stupu u Hrvatskoj trenutno akumulirano oko 95 milijardi kuna i očito je to preveliki zalogaj, koji traži vrlo ozbiljne i odgovorne odluke o njegovoj sudbini, ali se ne smiju zanemariti iskustva drugih zemalja. Protive se stoga povećanju izdvajanja u drugi stup, a posebno na račun prvog stupa iz kojeg mirovinu primaju gotovo svi sadašnji umirovljenici.
“Kad je riječ o dodatku na mirovinu od 27 posto, glasnogovornici financijske industrije netočno, tendenciozno i namjerno stvaraju paniku, jer ovdje nitko nikome ništa ne otima i ne oduzima. Pravo na dodatak na mirovinu imaju samo umirovljenici koji su mirovinu ostvarili isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. na dalje. Od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu postao je sastavni dio mirovine, ali se on ne odnosi na umirovljenike koji ne uplaćuju puni mirovinski doprinos od 20 posto u prvi stup” – kažu.
“Sadašnji težak položaj umirovljenika i njihovo siromaštvo treba rješavati mirovinskom reformom, a u okviru toga i kroz reformu drugog obveznog mirovinskog stupa, vrućeg krumpira, kojeg se ni jedna hrvatska vlada do sada nije usudila dirati. Ova ga se samo dotakla, iako bi, po mišljenju umirovljeničkih udruga trebala izvršiti dubinsku reformu drugog mirovinskog stupa po ugledu na druge zemlje u tranziciji.”
Mirovine u Hrvatskoj, prema upozorenju Europske komisije, u odnosu na prosječne plaće, najniže su u Europskoj uniji. Stoga je prioritet promjena formule za usklađivanje mirovina kako bi se zaustavilo daljnje osiromašivanje već osiromašenih umirovljenika.
Nema stvarne mirovinske reforme u Hrvatskoj bez dva važna preduvjeta, ističu: “da se razradi i provede cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa, te da se provede odvajanje svih mirovina prema posebnim propisima. Kad se od ukupnog godišnjeg troška za sve mirovine (38 milijardi kuna) odbije 21 milijarda kuna prikupljena doprinosima, ostaje manjak od 17 milijardi. No, od toga nešto više od 6 milijardi godišnje čini trošak drugog obveznog mirovinskog stupa (pet posto doprinosa, kamate i naknade), a oko 6 milijardi je trošak mirovina po posebnim propisima. Sve druge mirovine temeljem rada i solidarnosti (obiteljske, invalidske) su izrazito niske i terete javni proračun samo s dodatnih četiri milijarde kuna”.
Očekujemo od ove mirovinske reforme i mjere zaustavljanja daljnjeg siromašenja umirovljenika – zaključile su Jasna A. Petrović i Višnja Fortuna.
Lovci na crveno zlato iz dubina: Kako je koralj iznova postao pokretač 'otoka žena'
Zlarin nikada nije imao koralje po kojima je poznat. Imao je zato vrsne lovce na crveno zlato čija priča kroz Centar koralja vraća život otoku.
08:48 3 d 01.11.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 4 d 31.10.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 16 d 19.10.2026
Pretplata za sve umirovljenike koji trebaju znati više: Do 30% jeftinije
Prijatelji, bivši kolege i udruge mogu se pretplatiti zajedno i uz specijalizirane vijesti čitati portal mirovina.hr bez oglasa.
15:10 34 d 01.10.2026
Čelnica Sindikata umirovljenika za portal Mirovina: 'Nitko se neće boriti umjesto vas'
S predsjednicom SUH-a razgovarali smo o zahtjevima o kojima pregovaraju s ministrom. Višnja Stanišić ukazuje i na pasivnost umirovljenika.
16:43 34 d 01.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 322 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 351 d 18.11.2025
Studentski budžet: Koliko stvarno možete zaraditi uz faks?
Nakon izračuna mjesečnog budžeta, naš protagonist radi plan kako raspolagati svojim novcem. Koja je izračunica, saznajte u tekstu.
16:16 7 h 04.11.2026
Jedino čitanje u razredu tijekom nastave hrvatskoga jezika omogućuje uključivanje svih učenika u razredu u aktivnost čitanja, smatra nastavnica.
15:22 8 h 04.11.2026
Na Zavrtnici su ukupno planirana četiri nebodera sa 616 stanova, a između njih prostirat će se urbani vrt.
16:24 7 h 04.11.2026
Skela je uklonjena, završni radovi traju, a građanima bi dvorac trebao otvoriti vrata sredinom iduće godine.
16:22 7 h 04.11.2026