Istaknuto Ekonomist Brkljača: "Treba više raditi pa će i mirovine biti više"

Ekonomist Brkljača: "Treba više raditi pa će i mirovine biti više"

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

27. listopad 2018.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Facebook X Linkedin Mail

Mirovinski sustav kako ga vidi ekonomist. Uz nepovoljan omjer radnika i umirovljenika te dodavanje proračunskog novca za isplatu mirovina, Ivica Brkljača glavni problem vidi u činjenici da je većina umirovljenika radila prekratko. Pritom, ne ulazi u razloge koji su doveli do toga, a budućim umirovljenicima savjetuje i da – štede.

Tajna mirovinske računice za ekonomiste je da – radimo više Foto: Pexsels

Mladi ekonomist Ivica Brkljača dao je svoje pojašnjenje mirovinskog sustava. Premda mu se može naći nekoliko zamjerki, poput te da u jednom slučaju navodi prosječne mirovine s isplatama u inozemstvo, a u drugom primanja sa 40 i više godina staža bez isplata u inozemstvo, kao i da, baš poput ministra Marka Pavića, barata zastarjelim podacima te ne uvažava realne (ne)mogućnosti na tržištu rada, njegovo stručno mišljenje koje je objavio na društvenoj mreži prenosimo u cijelosti.

“Možda da razjasnimo dvije stvari oko mirovinskog sustava, a koje se ne razumije dobro.

1. Problem neodrživosti mirovinskog sustava (preciznije, prvog stupa međugeneracijske solidarnosti) je u nepovoljnom omjeru radnika i umirovljenika. U Hrvatskoj danas 1,2 radnika financira mirovinu jednog umirovljenika; pa na koji način takav sustav može biti financijski samoodrživ? Koliko bi jednom radniku trebalo uzimati od bruto plaće pa da sadašnji umirovljenik ima pristojnu mirovinu? Ne trebate biti „matematičari“ da shvatite kako je to dvoje, adekvatnost mirovina i samoodrživi sustav, nespojivo i s puno povoljnijim omjerom radnika i umirovljenika.

Od mirovinskih doprinosa skupi se tek 56% sredstava potrebnih za isplatu svih mirovina, a ostatak se nadoda iz državnog proračuna (poreza). U tom kontekstu, jednako je točna tvrdnja da je ovakav mirovinski sustav odavno propao (jer pola sredstava nedostaje), kao i da je neograničeno održiv (jer kolika god rupa bila, nadodat će se iz državnog proračuna – dok se možemo zaduživati).

2. S druge strane, problem niskih mirovina je prvenstveno u nečem drugom, a to je – prekratak mirovinski staž! Znači, prosječna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koja iznosi oko 2.300 kuna ili 37% prosječne plaće, niska je prvenstveno zato što četiri petine umirovljenika nije odradilo puni staž. Malo ljudi zna za slijedeći podatak: starosna mirovina, određena na temelju punog radnog vijeka od 40 i više godina, krajem prošle godine iznosila je (ne uključujući mirovine ostvarene prema međunarodnim ugovorima) 4309 kn ili nemalih 72% prosječne neto plaće! Ha, tko bi rekao?

Uglavnom, poanta je da treba više raditi pa će i mirovine biti više.

Ipak, jedini ispravan savjet je da štedite sami koliko možete (povrh obveznih mirovinskih izdvajanja). Jedino ćete tako imati kakvu takvu materijalnu sigurnost u mirovini, a oslanjati se samo na državnu mirovinu – nije mudra strategija ni u uređenijim sustavima.”

Ivica Brkljača mirovine mirovinski sustav