Krediti za starije osobe: Trošiš dok si živ, platiš nakon što umreš

U zadnjih nekoliko dana ponovno se protegnula priča o kreditima namjenjenim za starije osobe. To je svojevrsna obrnuta hipoteka, kredit čija sredstva možete koristiti za vrijeme života, a vraćanje slijedi tek nakon smrti osobe. Naravno, založenom imovinom.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ističe da se nijedna od hrvatskih banaka nije obratila HNB-u s prijedlogom da im se dopusti odobravanje kredita s obrnutom hipotekom, ali priča se ipak zakolutala, piše vecernji.hr.

Obrnuta hipoteka, odnosno kredit kojeg možete trošiti dok ste živi, a vraćate ga tek nakon vaše smrti mogla bi uskoro ugledati svjetlo dana u Hrvatskoj. Stanovništvo nam stari, a bankari sugeriraju kako su nam potrebni novi modeli financiranja te rastuće populacije. Stvar je vrlo jednostavna, u zamijenu za založenu imovinu dobijete kredit odmah, a banka vam “sjeda” na imovinu tek nakon vaše smrti.

Ovakva praksa kreditiranja razvijena je u SAD-u 60-ih godina prošlog stoljeća, a vrlo brzo se preselila u Europu. Poljaci imaju najviše iskustva s ovim modelom financiranja, a obrnutu hipoteku su uveli prije desetak godina. Uvjeti kreditiranja su različiti, a kao glavna pretpostavka se nameće vlasništvo neke vrijedne imovine. Najčešće su to umirovljenici bez djece i nasljednika, koji mogu svoju treću dob provesti u komforu, a zauzvrat nakon smrti banka dobije njihovu nenasljeđenu imovinu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Otplata kredita se ne prenosi nasljednicima, banka će vam dati onoliko koliko procijeni da vaša imovina vrijedi.

“Znamo da stariji ljudi imaju nekratnine relativno visoke vrijednosti, a kredit temeljen na toj imovini omogućit će im da i dalje nastave živjeti u svojim nekretninama te da ostvare određenu kvalitetu života”, kaže bankarski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.

Prije nego što se takav model financiranja uvede, potrebne su regulative, ali i i zaštite od samih banaka, koje bi mogle postati vlasnici velikog broja stanova. Ako se dužnik odlući pod hipoteku staviti kuću ili stan, mora se brinuti o njoj, plaćati režije, a tek nakon smrti banka aktivira hipoteku, zadržava ili prodaje nekretninu.