Stanovništvo nekih zemalja staračke bolesti osjeća čak 30 godina kasnije od drugih

Kako je moguće da neke zemlje uspijevaju odgoditi starenje za čak tri desetljeća u odnosu na neke druge? Zvuči nevjerojatno, ali rezultati su to najnovije studije. Prvo je to istraživanje koje je izmjerilo dvije čovjekove životne dobi, onu kronološku i onu u kojoj počinjemo osjećati zdravstvene tegobe uzrokovane starenjem.

Da je kako starimo važnije od same činjenice da starimo, poznato je mnogima. Kvaliteta života, što je uvelike predodređeno i zemljom rođenja, ključna je u tom procesu. Tako već u 40-im godinama možemo osjećati tegobe tipične za 65-godišnjaka, ali one nas jednako tako mogu savladati u 70-im godinama.

Najnovije istraživanje tako otkriva iz kojih zemalja dolaze ljudi koji najdulje ostaju zdravi kako stare, i obrnuto. Rezultati su pokazali da je između najbolje i najlošije zemlje prema ovim parametrima razlika čak 30 godina starosti. Naime, 76-godišnjak u Japanu i 46-godišnjak iz Papua Nove Gvineje imaju jednake zdravstvene smetnje kao prosječni 65-godišnjak. Samim time, naša kronološka dob, pokazalo se, uopće nije najvažnija odrednica u kvaliteti života u starosti.

Švicarci i Japanci su najzdraviji “starci”

Autorica studije koju je proveo Institute for Health Metrics and Evaluation, dr. Angela Y. Chang upozorava da zdravstveni problemi vezani uz starenje dovode do rane mirovine, smanjene radne učinkovitosti i većih izdataka zdravstvene skrbi.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Političari koji vode državu te svi oni koji utječu na zdravstveni sustav zemlje, morali bi uzeti u obzir kada njihovo stanovništvo pati od negativnih učinaka starenja. To se prije svega odnosi na čitav niz fizičkih, psihičkih i kognitivnih sposobnosti koje su mjerene ovim istraživanjem” – upozorila je dr. Chang, navodeći kako je ovo prva studija koja mjeri obje dobi, onu kronološku i onu u kojoj doista i počinjemo osjećati tegobe starenja. 

Kada preslikamo tu situaciju na primjer dobi odlaska u mirovinu, prema navedenom istraživanju jasno je da bi te godine trebale ovisiti o okolnostima svake pojedine zemlje. Godine zdravog života nakon 65. nisu jednake u svim zemljama i kao što je očito, one mogu stvarati jaz od čak tri desetljeća.

Studija obuhvaća čak 195 zemalja u kojima su istraživani podaci o čak 92 bolesti povezane sa starenjem, i to u razdoblju od 1990. do 2017. godine. Rezultati pokazuju da ljudi najzdravije stare u Švicarskoj pa prema tome oni ispadaju najzdraviji na svijetu. Tako je kod njih dob u kojoj osjećaju tegobe 65-godišnjaka odgođena za čak 11 godina, a jednaki podaci vrijede i za Japan. Stanovnici i jedne i druge zemlje tek sa 76 godina počinju imati bolesti povezane s dobi za odlazak u mirovinu. Ovako dobri rezultati za Švicarsku ne čude jer osim iznimno dobre zdravstvene skrbi, njezini stanovnici prema mjerenjima uvrštavaju se među najsretnije na svijetu.

Među 10 najboljih su i Francuska, Italija i Španjolska

Najviši ekvivalent u odnosu na tegobe 65-godišnjaka, uz Švicarsku i Japan imaju i Francuska i Singapur, gdje se također stari bolje od prosjeka također za 11 godina zdravijeg života (razlika između prve dvije zemlje i druge dvije je samo mjesec dana). Među europskim zemljama, visoko mjesto zauzimaju i Italija i Španjolska s dobi od oko 75 godina, a među prvih deset su i Kuvajt, Južna Koreja, Puerto Rico i Peru.

Najlošije je, kako smo već uvodno kazali, u Novoj Gvineji gdje se tegobe 65-godišnjaka počinju osjećati već u 45., a slijede Afganistan i Maršalovi otoci. Tako neke zemlje uspijevaju odgoditi bolest pa prve simptome staračkih bolesti osjećaju puno kasnije nego druge.

Zdravija prehrana, a samim time i manji broj pretilih osoba jedan su od razloga, pogotovo kada je riječ o bolestima kardiovaskularnog sustava. Ključna je i razina pristupačnosti zdravstvenoj skrbi, a ako je suditi po Italiji i Španjolskoj – i mediteranska prehrana.