Novi popis stanovništva moći će se obaviti i bez posrednika koji vam kuca na vrata

Koliko su iseljavanje i loša demografska slika utjecali na broj stanovnika u Hrvatskoj? Sve nas je, bez ikakve sumnje, manje, no zasad se može samo nagađati. Pravu sliku dobit ćemo 2021. godine, nakon što se provede četvrti popis stanovništva u samostalnoj Hrvatskoj.

Nacrt “Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine” čeka javnu raspravu. On će u Saboru biti usvojen do kraja ove godine, do kada Europskoj komisiji Hrvatska mora dostaviti datum za popisivanje svojega stanovništva. No, ovoga puta, za razliku od dosad, neće biti potreban papir, dok će se građani moći i sami potpisati preko aplikacije e-Građani.

Prema predviđanjima, na ovaj će se način evidentirati najviše 30 posto građana. Prednost takve opcije je veća sloboda izjašnjavanja po pitanju nacionalnosti, vjeroispovijesti i spolne orijentacije, jer i ti podaci ulaze u završnu statistiku.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Tako je za očekivati kako će popisivači ipak pokucati na većinu vrata. Podatke će unositi elektronski putem tablet uređaja, ali i kontrolirati one koji su se popisali sami. Elektronska obrada podataka dat će brže rezultate, a prve podatke Zavod za statistiku objavit će u roku 60 dana od završetka posla.

“Čak 80 posto uspješnog popisa leži na kvalitetnoj komunikaciji. Ljudi moraju znati da to nije popis nekretnina u svrhu razrezivanja poreza, nego se popisuju u statističke svrhe – kaže za Jutarnji list donedavni ravnatelj Zavoda za statistiku, Marko Krištof koji je pripremao nacrt Zakona.

Popisivanje stanovništva odvijat će se od 1. travnja do 7. svibnja 2021. godine. Prethodni popisi napravljeni su 1991., 2001. i 2011. godine. Prvi popis nastao je 1857. godine te je obavljen ukupno 17 puta na hrvatskom teritoriju.

Popisivanje stanovništva Hrvatsku će koštati gotovo 184 milijuna kuna.