Na račune četvrt milijuna umirovljenika "sjeda" 3,13 posto veća mirovina

“Od 1. srpnja 2019. najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 100% aktualne vrijednosti mirovine. Osiguranik ima pravo na najnižu mirovinu ako je mirovina određena na temelju plaća manja od najniže mirovine. Od 1. siječnja 2019. najniža mirovina iznosi 64,34 kune za jednu godinu mirovinskog staža, uz primjenu polaznog i mirovinskog faktora. Nova svota najniže mirovine određena je i zatečenim korisnicima, bez donošenja rješenja” – pojasnili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Isplata svih mirovina, kao i ovih najnižih, uvećanih za 3,13 posto, kreće sutra. Povećane mirovine u kolovozu dobit će oko 254.300 umirovljenika s najnižim primanjima. Među njima je 208.000 radničkih mirovina, 33.500 poljoprivrednih mirovina i 12.800 korisnika obrtničkih mirovina.

Prosječna najniža mirovina sada iznosi 1.630 kuna.

Već idućeg mjeseca sve će mirovine ponovno rasti drugim redovnim godišnjim usklađivanjem, ovisno o rastu plaća i troškova pa će umirovljenici s najnižim primanjima dobiti još jedno povećanje. Koliko će ono iznositi, nije još poznato, ali moguće oko jedan do dva posto. Ukupno, riječ je o pet posto većoj mirovini samo u drugoj polovini ove godine, s obzirom da su mirovine već rasle ove godine 1,15 posto pa bi na godišnjoj razini za umirovljenike s najnižim mirovinama povišica bila veća od šest posto. Podsjetimo, lani su mirovine prvim usklađivanjem rasle 0,94 posto, a drugim 2,7 posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Koliko su takvi pomaci mali, pogotovo u ovoj najugroženijoj kategoriji umirovljenika, potvrđuju i sami podaci. Naime, za minimalnih 15 godina staža najmanja moguća mirovina je 965 kuna. Na taj iznos 3,13 posto donosi povećanje od 31 kunu. Za 30 godina rada, najniža mirovina je 1.930 kuna. Povišica je u tom slučaju 60 kuna.

Najniža mirovina ispod granice siromaštva

Visina najniže mirovine računa se tako da se svaka puna godina mirovinskog staža pomnoži s vrijednošću najniže mirovine u trenutku priznanja prava na mirovinu, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

Prema podacima HZMO-a, od 1,14 milijuna umirovljenika najnižu mirovinu prima 253.610 njih. Prosječna najniža mirovina za četvrt milijuna građana iznosi samo 1.587 kuna. U prosjeku, korisnici najniže mirovine skupili su 26,8 godina staža. Bez međunarodnih ugovora, dakle mirovina isplaćenih samo za dio radnog staža onima koji su radili u inozemstvu, najniža mirovina je 140 kuna veća te je prima gotovo 40 tisuća ljudi manje. Većina primatelja najniže mirovine su žene, a ona je za njih niža od najniže mirovine muškaraca.