Čuvar knjiga s Trešnjevke skuplja ih 60 godina. Ima više od pola milijuna naslova!

Miris i osjet stranica starih knjiga pod prstima malo se s čime može usporediti, pogotovo u današnje “online” doba. Mjesta u kojima se još uvijek može doživjeti sva knjiška draž, sve je manje. Jedno od njih krije se u antikvarijatu na zagrebačkoj Trešnjevci, gdje svoj dom u 20 četvornih metara pronalazi oko 30.000 knjiga. O njima brine njihov čuvar Zoran Ante Jurić.

Netko spašava životinje, a netko knjige. U ovu posljednju grupaciju sa sve manjim brojem poklonika spada i gospodin Zoran Ante Jurić. Prvu je knjigu kupio od džeparca sa 13 godina. Skuplja ih 60 godina, a ima više od 500 tisuća primjeraka. Skladištene su u podrumu, na tavanu, u stanu,  garaži…

“Imajući iskustva s knjigama radio sam pet metara duboke police. Jako se dobro snalazim. Kada radite sa starim knjigama, ja svaku prelistam, svaku ulijepim. Ljudski mozak pamti do 60 tisuća naslova. Ako mi nije prošla kroz ruke, odmah znam da je ni nemam” – ispričao je Zoran Ante Jurić za HRT.

Ovaj vlasnik antikvarijata „Trešnja” u Zagrebu knjigoljupcima nudi pravi zlatni rudnik kada je o knjigama riječ. Mjesto je to prave čarolije; traženja, prelistavanja, preslagivanja, kupovine i prodaje… Iako prostor djeluje pomalo skučen, dva uska prolaza sasvim su dovoljna za snalaženje i potragu željenih naslova.

No, ne brine gospodin Jurić samo o svojim knjigama i prodavaonici. Ono što njega posebno zabrinjava jest sudbina knjiga općenito. Naime, čak i u mračno doba kada su se one spaljivale, birali su se naslovi, a danas ljudi sve bacaju. Kao rješenje vidi – muzej knjiga. On bi bio internacionalnog karaktera, jer bi obuhvaćao djela na svim svjetskim jezicima. Projekt spašavanja knjiga na korist budućih generacija njegova je misija.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Da je njegov argument na mjestu, svjedoče i brojni muzeji koji se danas otvaraju za razne namijene, od prekinutih veza do iluzija. Zašto onda ne bismo na isti način pristupili i knjiškom blagu.

“Naučili bismo spašavati knjigu, selekciju o knjigama, komunicirati sa 217 ministarstava svijeta. Mi bi sva ministarstva zamolili. To je vezano za razvoj turizma…” – zaključuje ovaj strastveni kolekcionar.